Filozofska istraživanja, Vol. 26 No. 3, 2006.
Pregledni rad
Hrvatske žene sljedbenice Einsteinove teorije relativnosti do 1950. godine
Ankica Valenta
Sažetak
Hrvatski su isusovci bili blizu vrha svjetske znanosti i imali važnu ulogu u hrvatskoj kulturi, a tako i u znanosti. Mnogi hrvatski isusovci zaslužni su za razvoj prirodnih znanosti. No uz one koji su sada poznati (Herman Dalmatin, Marko Antun de Dominis, Frederik Grisogono, Frane Petrić, Marin Getaldić, Ruđer Bošković i dr.) sigurno je da ima još mnogo onih kojima rad nije dosad izašao na vidjelo. Upravo zato bit će potrebno provesti još mnoga nova istraživanja kojima će biti upotpunjena naša znanja o prinosu hrvatskih isusovaca
prirodnim znanostima. Pogledom u povijest možemo reći da su Hrvati nadograđivali svojim znanstvenim spoznajama u području prirodnih znanosti kulturnu baštinu europske zajednice. U 18. stoljeću znanost se postupno institucionalizira, a u 19. stoljeću postavljaju se temelji za sustavno i moderno ulaganje u znanost. Početkom 20. stoljeća, odnosno 1905. godine, Albert Einstein uvodi nove ideje u fiziku, koje nalaze svoje sljedbenike i u Hrvatskoj. Ovdje izdvajamo i ističemo dvije žene koje su uz mnoge naše znanstvenike bile sljedbenice
teorije relativnosti.
Zdenka pl. Makanec, udata Blašković (17. rujna 1894. u Zagrebu – 16. kolovoza 1971. u Zagrebu) objavila je radove: O relativnosti: I. Relativnost brzine, gibanja i energije (1917.); O relativnosti: II. Relativnost vremena (1917.); Prilog neeuklidskoj statici. Počeci L statike i rješenje dosadanjeg paradoksa (1922.).
Mira Hercigonja (19. siječnja 1897. u Rijeci – 9. veljače 1988. u Zagrebu) objavila je radove: Prilog geometriji Lobačevskog: doktorski rad (1931.); Boškovićevi pseudonimi (1955.); Le tableau des nombres premiers (Slika primbrojeva, 1955.); Materijalna tačka u
prostoru Lobačevskoga: 1. Varićakova pretpostavka (1961.).
Ključne riječi
teorija relativnosti; Albert Einstein; Zdenka Makanec; Mira Hercigonja
Hrčak ID:
11167
URI
Datum izdavanja:
5.10.2006.
Posjeta: 2.133 *