OD POUČAVANJA KAO PRAKTIČNE VJEŠTINE DO SAMOSTALNE TEORIJE O NASTAVI
Emerik Munjiza
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Hrvatska
Mirko Lukaš
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Hrvatska
APA 6th Edition Munjiza, E. i Lukaš, M. (2013). OD POUČAVANJA KAO PRAKTIČNE VJEŠTINE DO SAMOSTALNE TEORIJE O NASTAVI. Život i škola, LIX (29), 19-33. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/121331
MLA 8th Edition Munjiza, Emerik i Mirko Lukaš. "OD POUČAVANJA KAO PRAKTIČNE VJEŠTINE DO SAMOSTALNE TEORIJE O NASTAVI." Život i škola, vol. LIX, br. 29, 2013, str. 19-33. https://hrcak.srce.hr/121331. Citirano 25.01.2021.
Chicago 17th Edition Munjiza, Emerik i Mirko Lukaš. "OD POUČAVANJA KAO PRAKTIČNE VJEŠTINE DO SAMOSTALNE TEORIJE O NASTAVI." Život i škola LIX, br. 29 (2013): 19-33. https://hrcak.srce.hr/121331
Harvard Munjiza, E., i Lukaš, M. (2013). 'OD POUČAVANJA KAO PRAKTIČNE VJEŠTINE DO SAMOSTALNE TEORIJE O NASTAVI', Život i škola, LIX(29), str. 19-33. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/121331 (Datum pristupa: 25.01.2021.)
Vancouver Munjiza E, Lukaš M. OD POUČAVANJA KAO PRAKTIČNE VJEŠTINE DO SAMOSTALNE TEORIJE O NASTAVI. Život i škola [Internet]. 2013 [pristupljeno 25.01.2021.];LIX(29):19-33. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/121331
IEEE E. Munjiza i M. Lukaš, "OD POUČAVANJA KAO PRAKTIČNE VJEŠTINE DO SAMOSTALNE TEORIJE O NASTAVI", Život i škola, vol.LIX, br. 29, str. 19-33, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/121331. [Citirano: 25.01.2021.]
Sažetak U ovom radu autori istražuju teorije institucionalnog (školskog) obrazovanja od njegovog utemeljenja do pojave didaktike kao autonomne znanosti o obrazovanju, oučavanju, nastavi. Autore je posebno zanimalo koja su iskustva i koja je teorijska spoznaja postojala na području školskog obrazovanja, koje su bila dostupne i koje su mogli koristiti Ratke i Komensky pri utemeljenju didaktike. Po svojim bitnim karakteristikama ovo je istraživanje longitudinalno. Istraživanje se temelji na analizi pedagoške dokumentacije. Spoznajnom kvalitativnom metodom rezultati se objašnjavaju, obrazlažu i tumače, traži se i uočava uzročno-posljedična veza. Nakon analize relevantne pedagoške dokumentacije sa sigurnošću se može tvrditi da su u analiziranom vremenu postojale: škole, školski sustavi (različitih organizacija); kurikuli (različitih orijentacija) s elementima nastavnih programa; monološke i dijaloške metode; različiti oblici izvora znanja udžbenici, priručnici, literatura, neposredna stvarnost, zorna sredstva i različita nastavna pomagala; spoznaja se temeljila na zapamćivanju ali je primjetljiva i upotreba znanstvenih metoda analize i sinteze uz korištenje sustavnog promatranja i eksperimenta. Stručnost učitelja bila je izrazito niska. Nisu postojale posebne škole za obrazovanje učitelja. Učitelji su još donekle znali što je potrebno učiti (sadržaje), ali je znatno veća poteškoća bila u definiranju kako učenike poučavati (pedagoška kompetencija). Zbog toga je motivacija bila vanjska upotreba pretežno represivnih mjera uz primjetljive i poticajne mjere. Na ovom dostignutom nivou Ratke i Komensky uz kreativan doprinos mogli su utemeljiti didaktiku kao posebnu i autonomnu znanost o obrazovanju, poučavanju, nastavi.