hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskog rasula

Antun Pavešković

Puni tekst: hrvatski, pdf (133 KB) str. 241-264 preuzimanja: 498* citiraj
APA 6th Edition
Pavešković, A. (2002). Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskog rasula. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (40), 241-264. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/11732
MLA 8th Edition
Pavešković, Antun. "Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskog rasula." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 40, 2002, str. 241-264. https://hrcak.srce.hr/11732. Citirano 19.07.2019.
Chicago 17th Edition
Pavešković, Antun. "Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskog rasula." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 40 (2002): 241-264. https://hrcak.srce.hr/11732
Harvard
Pavešković, A. (2002). 'Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskog rasula', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (40), str. 241-264. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/11732 (Datum pristupa: 19.07.2019.)
Vancouver
Pavešković A. Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskog rasula. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2002 [pristupljeno 19.07.2019.];(40):241-264. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11732
IEEE
A. Pavešković, "Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskog rasula", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 40, str. 241-264, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11732. [Citirano: 19.07.2019.]

Sažetak
Mirko Bogović (1816-1893), djelatan sudionik, i Pijerko Bunić Luković (1788-1846), usputan, iako ne i nevažan suputnik hrvatskog narodnog preporoda, dramatizirali su buran završetak vladanja Stjepana Tomaševića, posljednjeg bosanskog kralja. Književnopovijesna, stilskoformacijska i dramaturška poredbena analiza definitivno opovrgavaju Barčevu tezu o podudarnosti dvaju tekstova. Razlike u nutarnjoj motivaciji odaju različite povijesne interese dvaju hrvatskih središta koje je u kulturnom smislu mogao nadi ći, bez obzira na manjkavosti, samo zajednički kulturnonacionalni projekt kakav je bio preporod.

Hrčak ID: 11732

URI
https://hrcak.srce.hr/11732

[engleski]

Posjeta: 998 *