hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.)

Igor Mikecin

Puni tekst: hrvatski, pdf (428 KB) str. 924-940 preuzimanja: 582* citiraj
APA 6th Edition
Mikecin, I. (2006). Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.). Filozofska istraživanja, 26 (4), 924-940. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/12027
MLA 8th Edition
Mikecin, Igor. "Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.)." Filozofska istraživanja, vol. 26, br. 4, 2006, str. 924-940. https://hrcak.srce.hr/12027. Citirano 06.04.2020.
Chicago 17th Edition
Mikecin, Igor. "Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.)." Filozofska istraživanja 26, br. 4 (2006): 924-940. https://hrcak.srce.hr/12027
Harvard
Mikecin, I. (2006). 'Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.)', Filozofska istraživanja, 26(4), str. 924-940. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/12027 (Datum pristupa: 06.04.2020.)
Vancouver
Mikecin I. Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.). Filozofska istraživanja [Internet]. 2006 [pristupljeno 06.04.2020.];26(4):924-940. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12027
IEEE
I. Mikecin, "Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.)", Filozofska istraživanja, vol.26, br. 4, str. 924-940, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12027. [Citirano: 06.04.2020.]

Sažetak
Povijest je u Hölderlina prije svega mišljena kao povijest iskona. Iskon bitka u Hölderlina jest o sebi vječno, sebe u sebi samom razlučujuće jedno, koje se nužno u vremenu razvija u slijedu svojih stanja ili doba. Povijest je ono doba iskona koje slijedi nakon pretpovijesnog, a prethodi budućem dobu koje ima doći s dovršenjem povijesti. No povijest je ujedno i povijest svijeta ukoliko je povijest prisutnosti i odsutnosti iskona u svijetu. U svom pretpovijesnom dobu iskon se pojavljuje kao prirodno jedinstvo ili jedinstvo prirode koja u sebi obuhvaća nerazvijeno umijeće. To se iskonsko jedinstvo zatim gubi u povijesnom razdvajanju umijeća i prirode, da bi se na koncu povijesti uspostavilo ponovno jedinstvo koje, međutim, nije istovjetno prvotnom jedinstvu onih suprotnih, već je jedinstvo njihova jedinstva i razdvajanja. U tom se savršenom sjedinjenju pomiruju vječnost i vrijeme, tj. ono o sebi vječno jedno ozbiljuje se kao iskonski svijet.
Povijesno udvajanje iskonskog jedinstva na prirodu i umijeće Hölderlin također promatra pod vidom suprotstavljenosti dvaju temeljnih suprotnih »životnih težnji« i njima pripadajućih suprotnih ugođaja (pathosa) – strastvenosti i trezvenosti. Hölderlin objašnjava kako se te suprotstavljene težnje života ili temeljni ugođaji povijesno očituju i na temelju toga međusobno uspoređuje grčku i hesperijsku umjetnost. Povijest obrazuje slijed razdoblja, koji je određen smjenom sklada i suprotstavljenosti temeljnih ugođaja.
Tijekom povijesti, iskonsko je sjedinjenje prirode i umijeća moguće samo na način tragedije. U onom tragičkom iskon više ne djeluje samo posredno u razvoju svojih odvojenih dijelova nego se objavljuje neposredno. Ali tragičko je sjedinjenje nesavršeno i privremeno. Povijest je tako određena nizom tragičkih sjedinjenja, iz kojih nužno proizlazi novi oblik razdvajanja. Kao što je tragedija u sredini između starog i novog perioda svijeta, tako je i povijest u cjelini tragička sredina između dvaju doba iskona u kojima je on sjedinjen.

Ključne riječi
Friedrich Hölderlin; povijest; sjedinjenje; razdvajanje; ugođaj; tragedija; Grčka; Hesperija

Hrčak ID: 12027

URI
https://hrcak.srce.hr/12027

[njemački]

Posjeta: 1.080 *