hrcak mascot   Srce   HID

Review article

O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE

Josip Škunca ; Samostan sv. Frane, Zadar

Fulltext: croatian, pdf (256 KB) pages 135-162 downloads: 601* cite
APA 6th Edition
Škunca, J. (2014). O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE. Riječki teološki časopis, 43 (1), 135-162. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/128988
MLA 8th Edition
Škunca, Josip. "O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE." Riječki teološki časopis, vol. 43, no. 1, 2014, pp. 135-162. https://hrcak.srce.hr/128988. Accessed 5 Dec. 2021.
Chicago 17th Edition
Škunca, Josip. "O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE." Riječki teološki časopis 43, no. 1 (2014): 135-162. https://hrcak.srce.hr/128988
Harvard
Škunca, J. (2014). 'O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE', Riječki teološki časopis, 43(1), pp. 135-162. Available at: https://hrcak.srce.hr/128988 (Accessed 05 December 2021)
Vancouver
Škunca J. O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE. Riječki teološki časopis [Internet]. 2014 [cited 2021 December 05];43(1):135-162. Available from: https://hrcak.srce.hr/128988
IEEE
J. Škunca, "O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE", Riječki teološki časopis, vol.43, no. 1, pp. 135-162, 2014. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/128988. [Accessed: 05 December 2021]

Abstracts
U mnoštvu teorija o nastanku glagoljskog pisma autor se zauzima za onu o njezinu gotskom podrijetlu. Prema njegovu mišljenju, slavenski apostoli Ćiril i Metod nisu izumitelji glagoljskog pisma nego su već postojeće pismo i biblijske tekstove preuzeli, redigirali i prilagodili potrebama svoje misije na Zapadu. Uvažavajući stare izvore, poput Tome Arhiđakona Splitskog i Hrvatske kronike, koji gotovo poistovjećuju Gote i Hrvate, te činjenicu da tragove glagoljice nalazimo na prostoru gdje su nekad vladali i živjeli Istočni Goti, autor smatra da podrijetlo glagoljice treba tražiti u tom ambijentu. Autor potom pokušava naći razlog duboke ukorijenjenosti glagoljice na istarsko-kvarnerskom području te smatra da je iz povijesnih razloga na tom prostoru bila jača koncentracija Gota, zbog čega se on može smatrati kolijevkom glagoljskog pisma. Goti arijevskog vjerovanja imali su svog nacionalnog biskupa, narodni jezik u liturgiji i tu su tradiciju prenijeli Hrvatima s kojima su se stopili. U dodatku autor daje kratak pregled o sudbini staroslavenske liturgije u Istri.

Keywords
glagoljica; staroslavensko bogoslužje; Goti i Hrvati; Episcopus Chroatensis; Istra i Kvarner

Hrčak ID: 128988

URI
https://hrcak.srce.hr/128988

[english]

Visits: 1.232 *