hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

VELEBITSKA MIRILA U ISTRAŽIVANJU ANTE GLAVIČIĆA I DRUGIH TE NEKOLIKO TEZA O NARODU KOJEM PRIPADAJU VELEBITSKA MIRILA ZAJEDNO S NJIHOVIM DVOVJERJEM

MIRKO VALENTIĆ

Puni tekst: hrvatski, pdf (187 KB) str. 583-610 preuzimanja: 588* citiraj
APA 6th Edition
VALENTIĆ, M. (2013). VELEBITSKA MIRILA U ISTRAŽIVANJU ANTE GLAVIČIĆA I DRUGIH TE NEKOLIKO TEZA O NARODU KOJEM PRIPADAJU VELEBITSKA MIRILA ZAJEDNO S NJIHOVIM DVOVJERJEM. Senjski zbornik, 40 (1), 583-610. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/129840
MLA 8th Edition
VALENTIĆ, MIRKO. "VELEBITSKA MIRILA U ISTRAŽIVANJU ANTE GLAVIČIĆA I DRUGIH TE NEKOLIKO TEZA O NARODU KOJEM PRIPADAJU VELEBITSKA MIRILA ZAJEDNO S NJIHOVIM DVOVJERJEM." Senjski zbornik, vol. 40, br. 1, 2013, str. 583-610. https://hrcak.srce.hr/129840. Citirano 15.06.2021.
Chicago 17th Edition
VALENTIĆ, MIRKO. "VELEBITSKA MIRILA U ISTRAŽIVANJU ANTE GLAVIČIĆA I DRUGIH TE NEKOLIKO TEZA O NARODU KOJEM PRIPADAJU VELEBITSKA MIRILA ZAJEDNO S NJIHOVIM DVOVJERJEM." Senjski zbornik 40, br. 1 (2013): 583-610. https://hrcak.srce.hr/129840
Harvard
VALENTIĆ, M. (2013). 'VELEBITSKA MIRILA U ISTRAŽIVANJU ANTE GLAVIČIĆA I DRUGIH TE NEKOLIKO TEZA O NARODU KOJEM PRIPADAJU VELEBITSKA MIRILA ZAJEDNO S NJIHOVIM DVOVJERJEM', Senjski zbornik, 40(1), str. 583-610. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/129840 (Datum pristupa: 15.06.2021.)
Vancouver
VALENTIĆ M. VELEBITSKA MIRILA U ISTRAŽIVANJU ANTE GLAVIČIĆA I DRUGIH TE NEKOLIKO TEZA O NARODU KOJEM PRIPADAJU VELEBITSKA MIRILA ZAJEDNO S NJIHOVIM DVOVJERJEM. Senjski zbornik [Internet]. 2013 [pristupljeno 15.06.2021.];40(1):583-610. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129840
IEEE
M. VALENTIĆ, "VELEBITSKA MIRILA U ISTRAŽIVANJU ANTE GLAVIČIĆA I DRUGIH TE NEKOLIKO TEZA O NARODU KOJEM PRIPADAJU VELEBITSKA MIRILA ZAJEDNO S NJIHOVIM DVOVJERJEM", Senjski zbornik, vol.40, br. 1, str. 583-610, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129840. [Citirano: 15.06.2021.]

Sažetak
U središtu istraživačke pozornosti je južna padina Velebita, njezin uzdig s "dva svijeta" velebitskih stočara: prostor života u zimi i prostor ljetnog uzdiga s velebitskim ljetnim stanovima. Istraživački interes usmjeren na jedinstvenu pogrebnu tradiciju, poznatiju kao velebitska mirila u zonama ljetne stočarske i agrarne privrede. Prve
obavijesti o mirilima kao "grobovima duša"nastaju tek 1929. pa se u prvom dijelu studije želi obavijestiti pažljivoga čitaoca o brojnim radovima koji su nastali u velikom vremenskom luku od skoro stotinu godina. Najstariji prilozi ( J. Poljak i I. Krajač) imaju doista trajnu vrijednost. Njihovi zapisi (1929. - 1934.) utemeljeni su na autentičnim iskazima starijih stanovnika, posljednjih svjedoka pogreba, preminulih oko ljetnih velebitskih stanova. Već je poodavno nastupio trenutak kada se u povijesnoj znanosti počela osjećati potreba historiografsko kritičkog osvrta na radove o dvostrukom pogrebu velebitskih stočara:. jedna na mirilu i druga na mjesnom groblju. Svjestan da se objavljeni radovi o stoljetnome nomadskom životu na Velebitu i njegovim mirilima mogu – u ovom prilogu – razmatrati samo kroz najvažnije dijelove, stoga sam propitivao što bi se još trebalo učiniti, a manje što je i kako činjeno. Jedno od tih pitanja je kojem narodu pripada geneza jedinstvene velebitske pogrebne kulture na ljetnom staništu velebitskog uzdiga. Na istoj crti razmatra se pitanje sličnih pojava u svijetu i zaključuje tanka sličnost u Europi samo u nekim dijelovima alpskim zemljama, dok je ona daleko jača na Tibetu i u Nepalu u Aziji. U zaključnom dijelu priloga daje se nekoliko novih zapažanja, među kojima je najvažnije: kojem narodu pripadaju velebitska mirila, prastari pogrebni običaj duša. Tu se radi o starim Ilirima, supstratu romaniziranih Ilira, koje su doseljeni Hrvati tijekom dva prva stoljeća od svojega doseljenja kroatizirali i kristijanizirali, dajući im novo ime Starohrvatski Vlasi, dakako katoličke vjere. Njima, očito, pripada geneza velebitskih mirila. Oni već zarana imaju i svoja "počivala" kao mjesta na kojima se odmaraju noseći ili prevozeći karavanske terete od mora prema sjeveru i obrnuto, kao najbolji poznavaoci velebitskih karavanskih putova prema Jadranu i Sredozemlju. Na drugoj strani, tj. u Istočnom rimskom carstvu, od predrimskog povijesnog razdoblja pa
sve do pojave Turaka, živi i djeluje jedan drugi supstrat romaniziranih Ilira s Balkana, odnosno s područja Bizantinskog i Turskog Carstva. U povijesnoj znanosti taj drugi supstrat romaniziranih Ilira poznatiji je kao Starobalkanski Vlasi. U trenutku kada se na velebitskoj Planini i oko nje odigrao doista dramatičan ratni susret Starobalkanskih i Starohrvatskih Vlaha, u vrijeme turske agresije, ispisuje Petar Zoranić naš prvi roman s naslovom "Planine", 1536. godine.

Ključne riječi
Velebitska mirila; počivala; Iliri; romanizirani Iliri; kroatizirani Iliri; Vlasi; Starohrvatski Vlasi; Starobalkanski Vlasi

Hrčak ID: 129840

URI
https://hrcak.srce.hr/129840

[engleski]

Posjeta: 931 *