Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.32728/h2013.09

Kažun kao prepoznatljiv element identiteta Istre

Tihomira Stepinac Fabijanić ; Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU, Rijeka


Puni tekst: hrvatski pdf 2.282 Kb

str. 237-266

preuzimanja: 2.936

citiraj


Sažetak

Temeljem terenskih istraživanja provedenih posljednjih desetljeća te prikupljene literature u članku se analizira pojam, funkcija i značaj građevine koja se u Istri označava najčešće imenom kažun, također casita (u nekoliko lokaliteta istroromanskoga govornog područja) te hižica, hiška, koča, kućica na sjevernom dijelu poluotoka. Konstrukcija kažuna podrazumijeva način građenja suhozidom na kružnoj osnovi: kameni prstenovi podižu se u kružni zid, a zatim sužavaju u „lažni svod“ koji se zasipa sitnim materijalom i dodatno pokriva kamenim pločama u obliku stožastoga pokrova. Kažuni se rabe kao poljske kućice, zakloni od nevremena ili jakoga sunca prilikom poljskih radova u doba tradicionalne poljoprivrede sve do sredine XX. st., dok se njihova uloga gubi promjenom načina života i privređivanja te ovi arhaični primjerci tradicijskoga graditeljstva u Istri ostaju sve više prepušteni zubu vremena. Spomenička vrijednost kažuna je značajna, a na karti rasprostranjenosti vidljiva je najveća gustoća kažuna u području jugozapadne Istre (osobito na Vodnjanštini) te sporadično u središnjoj i sjeverozapadnoj Istri. Slične građevine okrugloga tlorisa u središnjoj i južnoj Dalmaciji poznate su pod različitim nazivima (bunje i dr.), dok se na europskom planu ovaj tip suhozidne gradnje široko rasprostire kroz cjelokupno Sredozemlje sve do Britanskoga otočja i Skandinavije na sjeveru. Takav geografski razmještaj, arhitektonska struktura i arheološki nalazi upućuju na to da podrijetlo ovakvoga tipa građevina okrugloga tlorisa treba tražiti u nastambama i grobovima paleomediteranskoga razdoblja. Međutim, obilje raspoloživa kamena i snažan razvoj poljoprivrede uvjetovali su na različitim europskim prostorima opstanak i širenje ovakvoga načina gradnje, kao i nastanak autohtonih primjera okruglih kamenih zdanja u funkciji poljskih skloništa. U novije vrijeme kažuni kao karakteristični primjeri tradicijskoga graditeljstva Istre imaju posebnu ulogu u sklopu identifikacije i interpretacije etnokulturoloških sadržaja te se postavlja pitanje adekvatnoga pristupa istraživanju, zaštiti i očuvanju kažuna u Istri.

Ključne riječi

kažun; Istra; identitet; tradicija; graditeljstvo; baština

Hrčak ID:

132870

URI

https://hrcak.srce.hr/132870

Datum izdavanja:

12.12.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski talijanski

Posjeta: 4.016 *