hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje

Ivan Cifrić
Tijana Trako Poljak

Fulltext: croatian, pdf (343 KB) pages 25-36 downloads: 367* cite
APA 6th Edition
Cifrić, I. & Trako Poljak, T. (2014). Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje. Godišnjak Titius, 6-7 (6-7), 25-36. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/149238
MLA 8th Edition
Cifrić, Ivan and Tijana Trako Poljak. "Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje." Godišnjak Titius, vol. 6-7, no. 6-7, 2014, pp. 25-36. https://hrcak.srce.hr/149238. Accessed 31 Oct. 2020.
Chicago 17th Edition
Cifrić, Ivan and Tijana Trako Poljak. "Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje." Godišnjak Titius 6-7, no. 6-7 (2014): 25-36. https://hrcak.srce.hr/149238
Harvard
Cifrić, I., and Trako Poljak, T. (2014). 'Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje', Godišnjak Titius, 6-7(6-7), pp. 25-36. Available at: https://hrcak.srce.hr/149238 (Accessed 31 October 2020)
Vancouver
Cifrić I, Trako Poljak T. Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje. Godišnjak Titius [Internet]. 2014 [cited 2020 October 31];6-7(6-7):25-36. Available from: https://hrcak.srce.hr/149238
IEEE
I. Cifrić and T. Trako Poljak, "Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje", Godišnjak Titius, vol.6-7, no. 6-7, pp. 25-36, 2014. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/149238. [Accessed: 31 October 2020]

Abstracts
Autori polaze od teze da je baština (heritage) zajedničko dobro (common goods) lokalne zajednice, društva i čovječanstva pa zahtijeva i zajedničku brigu.
Baština obvezuje pojedinca i zajednicu na očuvanje, razumno korištenje i upravljanje. Može se govoriti o dvjema glavnim razinama - lokalnoj (nacionalnoj) i globalnoj (svjetskoj) baštini. Općenito razlikujemo prirodnu i kulturnu (stvorenu) baštinu.
Postoje tipologije koje globalna zajednička dobra dijele na tri kategorije:
(1) globalni prirodni sustavi (natural global commons) – primjerice klima, ozonski omotač;
(2) globalni antropogeni sustavi (human-made global) – znanstvene činjenice, norme, transnacionalne strukture (npr. internet); i
(3) globalni rezultati politike (global policy outcomes) – primjerice mir, stabilnost, financijska stabilnost, zdravlje, jednakost, pravda itd. Nekoć se baštinilo samo na razini lokalne zajednice, a danas globalne zajednice. S globalizacijom baštinimo i dio od drugih, a oni od nas. Baština tako postaje predmet zajedničkih interesa lokalnih zajednica, društava i međunarodne zajednice, čime nastaju i neki problemi zajedničke baštine: održanje, upravljanje, pristupačnost
dobrima (korištenje).
Seljačka društva kolektivno su održavala naslijeđena zajednič-
ka dobra, a koristila se i upravljala njima putem tradicijskih norma, dogovora (pravilima – statutima). Globalna zajednička dobra predmet su međunarodnih interesa i odnosa pa je ključna međunarodna kooperacija (međunarodni ugovori). S obzirom na različit stupanj razvijenosti (tehnologije), globalna baština postaje sve više ograničeno dobro, predmet iskorištavanja, svačije-i-ničije dobro, što ide u korist najrazvijenijim zemljama. Za baštinu kao zajedničko dobro potrebno je vezivati načelo neisključenosti (pristupačnosti) i nerivaliteta (nekonkurencije)

Keywords
baština; zajedničko nasljeđe čovječanstva; globalna zajednička dobra; stvorena dobra

Hrčak ID: 149238

URI
https://hrcak.srce.hr/149238

Visits: 705 *