hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Palladio i Dioklecijanova palača: renesansni arhitektonski crteži splitskog sklopa

Jasenka Gudelj ; Odsjek za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu
Petar Strunje ; Odsjek za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 127-140 preuzimanja: 839* citiraj
APA 6th Edition
Gudelj, J. i Strunje, P. (2015). Palladio i Dioklecijanova palača: renesansni arhitektonski crteži splitskog sklopa. Ars Adriatica, (5), 127-140. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149678
MLA 8th Edition
Gudelj, Jasenka i Petar Strunje. "Palladio i Dioklecijanova palača: renesansni arhitektonski crteži splitskog sklopa." Ars Adriatica, vol. , br. 5, 2015, str. 127-140. https://hrcak.srce.hr/149678. Citirano 04.07.2020.
Chicago 17th Edition
Gudelj, Jasenka i Petar Strunje. "Palladio i Dioklecijanova palača: renesansni arhitektonski crteži splitskog sklopa." Ars Adriatica , br. 5 (2015): 127-140. https://hrcak.srce.hr/149678
Harvard
Gudelj, J., i Strunje, P. (2015). 'Palladio i Dioklecijanova palača: renesansni arhitektonski crteži splitskog sklopa', Ars Adriatica, (5), str. 127-140. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/149678 (Datum pristupa: 04.07.2020.)
Vancouver
Gudelj J, Strunje P. Palladio i Dioklecijanova palača: renesansni arhitektonski crteži splitskog sklopa. Ars Adriatica [Internet]. 2015 [pristupljeno 04.07.2020.];(5):127-140. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149678
IEEE
J. Gudelj i P. Strunje, "Palladio i Dioklecijanova palača: renesansni arhitektonski crteži splitskog sklopa", Ars Adriatica, vol., br. 5, str. 127-140, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149678. [Citirano: 04.07.2020.]

Sažetak
U radu se analiziraju crteži splitske rezidencije cara Dioklecijana koji su svojevremeno pripadali renesansnom arhitektu Andrei Palladiju, a jedini su poznati renesansni crteži najvažnije kasnoantičke građevine na istočnoj obali Jadrana, danas u zbirkama Royal Institute of British Architects u Londonu i vojvode od Cavendisha u Chatsworthu. Podrobna ispitivanja tehnike, papira i rukopisa te duktusa crteža potvrdila su dosadašnje mišljenje dijela kritike da je tlocrt careva mauzoleja djelo nepoznatog autora obogaćen kasnijim Palladijevim skicama te da je prikaz portala crtan istom rukom. Oba su nastala najvjerojatnije u Vicenzi u trećoj četvrtini 16. stoljeća. Tlocrt palače načinio je na temelju nekog ranijeg predloška sam Palladio. Neka verzija tlocrta palače koji kopira vicentinski arhitekt vjerojatno je ostala u Splitu te je u 18. stoljeću postala predloškom grafičke prikaze Palače koje objavljuje Daniele Farlati (koji ne preuzima prikaze izravno od Johanna Fischera von Erlacha, kako se do sada smatralo).

Ključne riječi
Andrea Palladio; Dioklecijanova palača; Split; arhitektonski crteži

Hrčak ID: 149678

URI
https://hrcak.srce.hr/149678

[engleski]

Posjeta: 1.298 *