Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

O travnjacima rdobrade (Chrysopogon gryllus) u kopnenom području zapadne Hrvatske

Ljudevit Ilijanić ; Hrvatska
Valentina Gaži-Baskova ; Hrvatska
Jasenka Topić ; Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 1.616 Kb

str. 155-164

preuzimanja: 310

citiraj


Sažetak

Južnoevropsko-jugozapadnoazijska vrsta Chryspogon gryllus rasprostranjena je u našoj zemlji kao značajni elemenat travnjačke vegetacije prvenstveno u submediteranskim i istočnokontinentalnim područjima. U ostalim zapadnijim dijelovima Jugoslavije znatno je rjeđa.
Posljednjih godina našli smo je na novim nalazištima veoma obilno u sastavu zanimljive travnjačke vegetacije između rijeke Kupe i Dobre (si. 1), pa se time upotpunjuje slika o rasprostranjenju rdobrade u kopnenim područjima Hrvatske.
Novi lokaliteti nalaze se u graničnom području kontinentalnoga Krša na pragu Gorskoga kotara. Fenomeni krša izraženi su tamo naročito u pojavi velikoga broja manjih ponikava (si. 2).
Klima širega područja je umjereno topla, humidna, prosječno s više od 1200 mm oborina godišnje (tab. 1). Karbonatna podloga kredne starosti samo mjestimice viri na površini u obliku manjih ili većih kamenih blokova, dok je najvećim dijelom pokrivena plićim — neutralnim do bazičnim — ili dubljim — slabo do umjereno kiselim — tlima. Ta tla pripadaju u smislu Gračaninove klasifikacije kontinentalnim posmeđenim crvenicama i pođzoliranim vrištinskim crvenicama.
Chrysopogon gryllus dominira u travnjačkoj vegetaciji koja je fitocenološki veoma heterogena, te u sistematskom pogledu pripada čak različitim vegetacijskim razredima (tab. 2).
Zajednica Genisto-Callunetum grylletosum subas, nov. pripada razredu acidofilnih travnjaka i vriština Nardo-Callunetea Prsng. 1949 (odn. svezi Calluno-Festucion capillatae Ht 1959 prov. i redu Calluno-Ulicetalia Tx. 1937), a zajednica Globulario-Chrysopogonetum grylli prov. razredu Festuco-Brometea. Između jednih i drugih su mješavine, odnosno prijelazi.
Zajednica Globulario-Chrysopogonetnm grylli podređena je redu Brometalia, ali je pitanje pripadnosti svezi ostalo otvoreno, dok se potpunije objasne odnosi tih travnjaka prema svezi Bromion s jedne strane, te svezi Scorzonerion villosae i drugim srodnim submediteranskim zajednicama, s druge strane.
Istaknute su i sličnosti s analognim zajednicama istočnokontinentalnih područja naše zemlje te s nekim zajednicama iz područja južne Švicarske.
Pojava termofilnih travnjaka poput submediteranske oaze okružene područjem mezofilnih listopadnih šuma i vriština srednjeevropskog i subatlanskog karaktera dopušta pretpostavku da i primarna (šumska) vegetacija na takvu staništu ima termofilniji karakter.
To se zaista dade i naslutiti, iako je primarna vegetacija uglavnom uništena. Osim cera (Quercus cerris), koji se tu i tamo sačuvao (si. 3) kao svjedok, potvrđuje to i nazočnost drugih termofilnijih vrsta reda Guercetalia pubescentis (npr. Cornus mas, Melittis melissophyllum, Lathyrus niger).
Na osnovi toga moguće je zaključiti da je i klima nešto toplija nego u susjednom području koje okružuje ovu oazu, pa bi bilo veoma korisno osnivanje dviju komparativnih meteoroloških stanica u trajanju od barem nekoliko godina. Uvjereni smo da bi rezultati egzaktnih mjerenja potvrdili navedenu pretpostavku.
Značajno je međutim da su ekološke prilike zbog nejednolikog mezorelijefa i mikrorelijefa veoma promjenljive na malim udaljenostima (brojne ponikve) pa bi bilo potrebno izvršiti i podrobnija ekološka, napose mikroklimatološka istraživanja. Posljedica tako promjenljivih ekoloških prilika je naime i vrlo promjenljiva i mozaički raspoređena vegetacija.
O tome valja prilikom kartiranja vegetacije posebno voditi računa, to više što prividna (fizionomska) homogenost vegetacije uvjetovana dominantnošću jedne vrste sakriva bitne florističke razlike u biljnom pokrovu. U našem slučaju to je naročito vrsta Chrysopogon gryllus, koja, kao što se i ovdje pokazalo, ima veoma široku fitocenološku amplitudu te ne može poslužiti kao osnova za podrobnije raščlanjenje travnjačke vegetacije.

Ključne riječi

travnjačka vegetacija; zapadna Hrvatska; Chrysopogon gryllus

Hrčak ID:

157144

URI

https://hrcak.srce.hr/157144

Datum izdavanja:

31.12.1972.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 807 *