hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Značenje neobjavljenog teksta Ive Horvata o historijskom razvoju vegetacije Jugoistočne Evrope

Nikola Pantić ; Srbija
Vanda Kochansky-Devidé ; Hrvatska
Zvonimir Devidé ; Hrvatska

Puni tekst: njemački, pdf (830 KB) str. 83-102 preuzimanja: 276* citiraj
APA 6th Edition
Pantić, N., Kochansky-Devidé, V. i Devidé, Z. (1988). Zur Bedeutung des unveröffentlichten Textes von Ivo Horvat über die Entwicklungsgeschichte der Vegetation Südosteuropas. Acta Botanica Croatica, 47 (1), 83-102. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/159452
MLA 8th Edition
Pantić, Nikola, et al. "Zur Bedeutung des unveröffentlichten Textes von Ivo Horvat über die Entwicklungsgeschichte der Vegetation Südosteuropas." Acta Botanica Croatica, vol. 47, br. 1, 1988, str. 83-102. https://hrcak.srce.hr/159452. Citirano 26.10.2021.
Chicago 17th Edition
Pantić, Nikola, Vanda Kochansky-Devidé i Zvonimir Devidé. "Zur Bedeutung des unveröffentlichten Textes von Ivo Horvat über die Entwicklungsgeschichte der Vegetation Südosteuropas." Acta Botanica Croatica 47, br. 1 (1988): 83-102. https://hrcak.srce.hr/159452
Harvard
Pantić, N., Kochansky-Devidé, V., i Devidé, Z. (1988). 'Zur Bedeutung des unveröffentlichten Textes von Ivo Horvat über die Entwicklungsgeschichte der Vegetation Südosteuropas', Acta Botanica Croatica, 47(1), str. 83-102. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/159452 (Datum pristupa: 26.10.2021.)
Vancouver
Pantić N, Kochansky-Devidé V, Devidé Z. Zur Bedeutung des unveröffentlichten Textes von Ivo Horvat über die Entwicklungsgeschichte der Vegetation Südosteuropas. Acta Botanica Croatica [Internet]. 1988 [pristupljeno 26.10.2021.];47(1):83-102. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/159452
IEEE
N. Pantić, V. Kochansky-Devidé i Z. Devidé, "Zur Bedeutung des unveröffentlichten Textes von Ivo Horvat über die Entwicklungsgeschichte der Vegetation Südosteuropas", Acta Botanica Croatica, vol.47, br. 1, str. 83-102, 1988. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/159452. [Citirano: 26.10.2021.]

Sažetak
Naša saznanja o razvoju kopnene vegetacije jugoistočne Evrope kroz tercijar i kvartar u ovisnosti o promjenama njezina životnog okoliša, u prvom redu klime i geodinamičkih promjena, sinteza su dugogodišnjih paleobotaničkih istraživanja prvog autora ovog rada (Pantić 1954, 1956, 1967, 1986, 1987). Analogne ideje iznosio je već prije trideset godina profesor botanike dr. Ivo Horvat (1897—1963) na osnovi temeljitih taksonomskih i vegetacijskih istraživanja te paralelnog studija biljnih zajednica i njihovih migracija kroz bližu geološku prošlost, najviše u vezi s promjenama klime (Horvat 1959). U monografiji Horvat,I., V. Glavač H. Ellenberg; Vegetation Südosteuropas, 1974, međutim, izostavljeno je Horvatovo poglavlje: »Biljni svijet jugoistočne Evrope kao izraz geoloških i povijesno-vegetacijskih zbivanja«. U tom neobjavljenom tekstu (120 tipkanih str.) ima više značajnih misli na koje treba upozoriti, jer se one, nedovoljno shvaćene u doba kada je tekst pisan, danas pokazuju ispravnima. Uglavnom se radi o tri značajna problema:
1) Horvat naglašava izuzetnost razvoja kopnene vegetacije jugoistočne Evrope u toku tercijara. U srednjoj i istočnoj Evropi nestale su osjetljive vrste mnogo ranije nego na Balkanu, gdje su se zadržale zaštićene paralelnim gorskim lancima. Pliocenske naslage Balkana su, s obzirom na klimatske odnose, vrlo nalik na srednjoevropski miocen. U jugoistočnoj Evropi uočeno je zaostajanje (duže trajanje) tople klime i vegetacije. Horvat je među prvima primijetio tu činjenicu i naglasio da se treba pri istraživanju razvoja vegetacije osloniti na reperne flore (fixed floras), i ne obazirati se na provodno značenje pojedinih vrsta. Treba također računati s faktorom paleobiogeografskih karakteristika pojedinih pokrajina.
2) U tumačenju promjena u toku ledenog doba Horvat se hrabro odlučio za Milankovićevo tumačenje uzroka klimatskih promjena u antropogenu, iako tada najveći broj paleoklimatologa Milanko-vićevu teoriju nije prihvaćao i ta se koncepcija tek od 1976. smatra definitivno dokazanom, a posebno od simpozija »Milankovitch and Climate, Columbia University, 1982« (Pantić 1983a, 1983 b). Horvat je »naučničkom pronicljivošću« (prema Pantiću) u svojemu rukopisu (str. 41) napisao ovo: »Prihvaćanje pomicanja polova u smislu Wegenera i Koppena može objasniti ledena doba. ali ne međuleđena. Ona su našla genijalno tumačenje prema Milan- koviću (1941) u periodičnim promjenama insolacije u posljednjih 650 000 godina. Milanković je proračunao za sjevernu Zemljinu polutku insolaciju u posljednjih 1 000 000 godina i mogao dokazati, da zbog periodičnih promjena određenih astronomskih veličina i to nagnutosti ekliptike, ekscentričnosti Zemljine putanje i precesije točke proljeća dolazi do periodičnog sniženja i povišenja ljetne temperature«.
3) Uspješno je u Horvatovim shvaćanjima povezan razvoj tercijarne i kvartarne vegetacije sa sadašnjim stanjem vegetacije u jugoistočnoj Evropi. Originalna i iscrpna fitocenološka objašnjenja daje Horvat kao izraz geoloških i povijesno-vegetacijskih zbivanja.
Sigurno će proći još mnogo vremena da se odgonetnu svi tokovi promjena vegetacije u toku tercijara i antropogena u jugoistočnoj Evropi, ali i onda će stajati priznanje, da je nepublicirani Horvatov tekst predstavljao značajan doprinos na pravom putu odgonetavanja važne paleoklimatološke, paleobotaničke i geobotaničke problematike

Ključne riječi
Ivo Horvat; povijesni razvoj vegetacije; jugoistočna Europa

Hrčak ID: 159452

URI
https://hrcak.srce.hr/159452

[engleski] [njemački]

Posjeta: 503 *