Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Prvi nalaz furovirusa nekrotičnog žutila šećerne repe u Hrvatskoj

Nikola Juretić ; Botanički zavod PMF-a, Sveučilište u Zagrebu
Đorđe Mamula ; Botanički zavod PMF-a, Sveučilište u Zagrebu


Puni tekst: engleski pdf 1.895 Kb

str. 1-6

preuzimanja: 328

citiraj


Sažetak

Više faktora utječe na urod šećerne repe u Hrvatskoj. Dosad nije bilo poznato je li među tim faktorima i štetna virusna bolest poznata pod imenom rizomanija koju uzrokuje virus nekrotičnog žutila žila šećerne repe (beet necrotic yellow vein virus; BNYW). Taj virus pripada furovirusima (Rush i Heidel 1995). Prema Horvathu (1994) BNYW može smanjiti urod šećerne repe i do 90%. Virus je rasprostranjen širom svijeta: otkriven je i u preko 20 europskih zemalja među kojima su i zemlje s kojima Hrvatska graniči.
Istražujući virusne bolesti šećerne repe u okolici Čakovca, Virovitice, Osijeka i Županje, opazili smo tijekom 1997. godine na listovima šećerne repe na sva četiri lokaliteta simptome slične onima koje uzrokuje BNYW. Najupadljiviji simptomi bili su: usmjerenost listova prema gore a na njima su se tu i tamo zapažala zelenkastožuta područja (si. 1). Nekrotično žućenje žila nije opaže- no. Zapazili smo također da biljke s promjenama na listu imaju smanjen glavni korijen a na vršnom dijelu tog korijena redovito je nazočan abnormalno velik broj sitnih korjenčića; ti su korjenčići bili međusobno tijesno isprepleteni tako da su oblikovali gusti splet koji je nalikovao bradi (si. 2, 3). Zbog toga se ta bolest šećerne repe naziva rizomanija ili bradatost korijena.
Na temelju simptoma opaženih na šećernoj repi u polju, reakcija na pokusnim biljkama, elektronskomikroskopskih istraživanja te serološke identifikacije ustanovili smo da opisanu bolest na šećernoj repi u okolici Osijeka i Županje uzrokuje BNYW. To su potvrdili i pokusi prijenosa bolesti uzorcima tla u kojem su u polju rasli inficirani primjerci šećerne repe. Naime, naši su se virusni izdati, kao i svi dosad opisani izolati BNYW-a, prenosili tlom. Iz literature je poznato da je prenosilac virusa u tlu gljivica Polymyxa betae (Abe i Tamada 1986). Naši pokusi pomoću kojih smo nastojali dokazati BNYVV u šećernoj repi te u pripadajućem tlu s područja Čakovca i Virovitice nisu dali pozitivan rezultat.
Izloženi rezultati nedvojbeno pokazuju da je i na području Hrvatske rasprostranjen BNYW što je ujedno i prvi sigurni nalaz ovog virusa u našoj zemlji,

Ključne riječi

furovirusi; virus nekrotičnog žutila šećerne repe

Hrčak ID:

160459

URI

https://hrcak.srce.hr/160459

Datum izdavanja:

31.12.1997.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 943 *