hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UPOTREBLJIVOST DIDAKTIČKIH MODELA PLANIRANJA NASTAVE (KLAFKI, HEIMANN ILI SCHULZ?)

Iva Ćatić ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Pula, Republika Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (49 MB) str. 73-91 preuzimanja: 439* citiraj
APA 6th Edition
Ćatić, I. (2016). UPOTREBLJIVOST DIDAKTIČKIH MODELA PLANIRANJA NASTAVE (KLAFKI, HEIMANN ILI SCHULZ?). Život i škola, LXII (1), 73-91. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/165104
MLA 8th Edition
Ćatić, Iva. "UPOTREBLJIVOST DIDAKTIČKIH MODELA PLANIRANJA NASTAVE (KLAFKI, HEIMANN ILI SCHULZ?)." Život i škola, vol. LXII, br. 1, 2016, str. 73-91. https://hrcak.srce.hr/165104. Citirano 20.11.2019.
Chicago 17th Edition
Ćatić, Iva. "UPOTREBLJIVOST DIDAKTIČKIH MODELA PLANIRANJA NASTAVE (KLAFKI, HEIMANN ILI SCHULZ?)." Život i škola LXII, br. 1 (2016): 73-91. https://hrcak.srce.hr/165104
Harvard
Ćatić, I. (2016). 'UPOTREBLJIVOST DIDAKTIČKIH MODELA PLANIRANJA NASTAVE (KLAFKI, HEIMANN ILI SCHULZ?)', Život i škola, LXII(1), str. 73-91. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/165104 (Datum pristupa: 20.11.2019.)
Vancouver
Ćatić I. UPOTREBLJIVOST DIDAKTIČKIH MODELA PLANIRANJA NASTAVE (KLAFKI, HEIMANN ILI SCHULZ?). Život i škola [Internet]. 2016 [pristupljeno 20.11.2019.];LXII(1):73-91. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/165104
IEEE
I. Ćatić, "UPOTREBLJIVOST DIDAKTIČKIH MODELA PLANIRANJA NASTAVE (KLAFKI, HEIMANN ILI SCHULZ?)", Život i škola, vol.LXII, br. 1, str. 73-91, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/165104. [Citirano: 20.11.2019.]

Sažetak
Polazište za ovo istraživanje sve je manji ugled i status opće didaktike (u akademskoj zajednici i u aktualnim reformama odgoja i obrazovanja), kao i njezina sve manja važnost u obrazovanju nastavnika, a kao posljedica loših rezultata na međunarodnim testiranjima učeničkih znanja (u Njemačkoj i ostalim zemljama koje su pod utjecajem njemačke didaktičke tradicije u obrazovanju) te argumenata koji se zasnivaju na tome da provedene empirijske studije ukazuju na neupotrebljivost didaktičkih modela. S obzirom na navedeni problem, cilj ovog istraživanja bio je empirijski provjeriti upotrebljivost tri najpoznatija modela opće didaktike, pri čemu termin upotrebljivost podrazumijeva praktičnu korist teorije (Zierer, Wernke, 2013). Time će se na hrvatskom uzorku ispitanika provjeriti metrijske karakteristike instrumenta (upitnik koji sadrži skale procjene didaktičkih modela) koji su razvili njemački istraživači (Werner, Wernke i Zierer, 2015), što će omogućiti daljnju prilagodbu upitnika za njegovu primjenu na većem broju ispitanika. Rezultati ovog preliminarnog istraživanja govore u prilog argumentaciji koja osporava prevladavajuće mišljenje u suvremenim publikacijama prema kojem su didaktički modeli udaljeni od prakse i neupotrebljivi. Također, otvara se put za diskusiju o statusu i budućnosti opće didaktike u kontekstu standardizacije obrazovanja, tj. za odgovor na pitanje treba li uistinu didaktiku zamijeniti modelima koje promoviraju aktualne reforme obrazovanja (empirijska istraživanja nastave i standardi obrazovanja).

Ključne riječi
opća didaktika; reforme odgoja i obrazovanja; didaktički modeli; upotrebljivost; empirijska istraživanja nastave; standardi obrazovanja

Hrčak ID: 165104

URI
https://hrcak.srce.hr/165104

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.093 *