hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama

Darko Uher ; Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
Zvonimir Štafa
Dubravko Maćešić
Dražen Kaučić
Zoran Vukašinović

Puni tekst: hrvatski, pdf (429 KB) str. 15-30 preuzimanja: 1.216* citiraj
APA 6th Edition
Uher, D., Štafa, Z., Maćešić, D., Kaučić, D. i Vukašinović, Z. (2005). Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama. Mljekarstvo, 55 (1), 15-30. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/1496
MLA 8th Edition
Uher, Darko, et al. "Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama." Mljekarstvo, vol. 55, br. 1, 2005, str. 15-30. https://hrcak.srce.hr/1496. Citirano 02.06.2020.
Chicago 17th Edition
Uher, Darko, Zvonimir Štafa, Dubravko Maćešić, Dražen Kaučić i Zoran Vukašinović. "Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama." Mljekarstvo 55, br. 1 (2005): 15-30. https://hrcak.srce.hr/1496
Harvard
Uher, D., et al. (2005). 'Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama', Mljekarstvo, 55(1), str. 15-30. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/1496 (Datum pristupa: 02.06.2020.)
Vancouver
Uher D, Štafa Z, Maćešić D, Kaučić D, Vukašinović Z. Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama. Mljekarstvo [Internet]. 2005 [pristupljeno 02.06.2020.];55(1):15-30. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/1496
IEEE
D. Uher, Z. Štafa, D. Maćešić, D. Kaučić i Z. Vukašinović, "Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama", Mljekarstvo, vol.55, br. 1, str. 15-30, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/1496. [Citirano: 02.06.2020.]

Sažetak
Hrana za stoku proizvodi se na prirodnim ili zasijanim travnjacima i na oranicama, a u nizinskim i sušnim područjima - zbog nesigurnosti uspijevanja - koriste se interpolirani usjevi kratke vegetacije. Na taj se način bolje iskorištava potencijal oranica i energija sunca a na tlu, koje bi inače bilo prazno između žetve i sjetve glavnih kultura (3-8 mjeseci), dobivaju se visoki prinosi kvalitetne zelene krme za stoku. Hibridi krmnog sirka vrlo dobro se uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Može ih se sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Ovisno o roku sjetve i oborinama prispijevaju za upotrebu tijekom ljeta, kada zbog suše ima malo zelene krme za izravnu ishranu stoke. Koriste se za zelenu krmu izravno s polja sve do jesenskih mrazeva i to u više otkosa. Viškovi proizvedene krme se siliraju. Tako se tijekom ljeta zadovolje potrebe za kvalitetnom krmom, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Utvrđivani su urodi zelene mase i suhe tvari te osobine krmnog sirka hibrida Grazer N na pokušalištu Maksimir, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u klimatski različitim uvjetima (sušno i vlažno ljeto). Najveći prinosi zelene mase i suhe tvari postignuti su u 2002. i 2003. godini kada je sirak (200 cm visok) košen 2 puta tijekom vegetacije. U klimatski povoljnijoj 2002. godini prinosi zelene mase bili su od 85,2 t/ha do 100,7 t/ha, a suhe tvari od 18,7 t/ha do 31,0 t/ha. U sušnoj 2003. godini prinosi zelene mase varirali su od 58,6 do 86,6 t/ha, a suhe tvari od 14,6 do 26,6 t/ha. U toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N bio je visokog proizvodnog potencijala, tako da je korišten tijekom ljeta i rane jeseni u istom broju otkosa kao prethodne godine. Kontinuiranim prirastom on zadovoljava potrebe zakrmom i u ekstremno sušnim uvjetima.

Ključne riječi
krmni sirak; rok košnje; prinos zelene mase; prinos suhe tvari; klima

Hrčak ID: 1496

URI
https://hrcak.srce.hr/1496

[engleski]

Posjeta: 1.852 *