Radni materijali EIZ-a, No. 1, 2017.
Ostalo
Do Financial Incentives Alter Physician Prescription Behavior? Evidence from Random Patient-GP Allocations
Alexander Ahammer
orcid.org/0000-0001-9280-4791
; Johannes Kepler University Linz, Austria
Ivan Zilic
orcid.org/0000-0002-1660-2124
; Ekonomski institut, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Reagiraju li liječnici na financijske poticaje? Odgovaramo na ovo pitanje analizom propisivanja lijekova liječnika kojima je dopušteno prodavati lijekove u sklopu ljekarne u ordinaciji. Koristeći administrativne podatke koji obuhvaćaju više od 16 milijuna medicinskih konzultacija između 2008. i 2012. godine u Gornjoj Austriji, obična usporedba pokazuje da postojanje ljekarne u ordinaciji rezultira 33,2% većim troškovima lijekova. U svrhu procjene kauzalnog efekta ljekarne u ordinaciji, koristimo identifikacijsku strategiju koja počiva na sljedećim temeljima: prvo, koristimo širok skup kovarijata u kombinaciji s multidimenzionalnim fiksnim učincima koji kontroliraju heterogenost pacijenata i liječnika, kao i sortiranje liječnika u ordinacije s ljekarnama. Drugo, koristimo novi pristup koji nam omogućuje da ograničimo uzorak na nasumično spojene parove pacijent-liječnik što isključuje endogeno sortiranje pacijenata kao principala i liječnika kao agenta. Za razliku od deskriptivne analize, nalazimo da ljekarne u ordinaciji zapravo imaju negativan utjecaj na troškove lijekova. Iako liječnici koji rade u ordinaciji s ljekarnom u prosjeku propisuju skuplje lijekove, ukupni učinak na troškove je negativan jer spomenuti liječnici imaju mnogo manju vjerojatnost propisivanja bilo kojeg lijeka.
Ključne riječi
propisivanje lijekova; troškovi liječenja; moralni hazard
Hrčak ID:
178966
URI
Datum izdavanja:
3.4.2017.
Posjeta: 962 *