APA 6th Edition Mihailović, D. (2003). STRES U ORGANIZACIJI. Tourism and hospitality management, 9 (1), 113-130. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/181601
MLA 8th Edition Mihailović, Dobrivoje. "STRES U ORGANIZACIJI." Tourism and hospitality management, vol. 9, br. 1, 2003, str. 113-130. https://hrcak.srce.hr/181601. Citirano 02.03.2021.
Chicago 17th Edition Mihailović, Dobrivoje. "STRES U ORGANIZACIJI." Tourism and hospitality management 9, br. 1 (2003): 113-130. https://hrcak.srce.hr/181601
Harvard Mihailović, D. (2003). 'STRES U ORGANIZACIJI', Tourism and hospitality management, 9(1), str. 113-130. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/181601 (Datum pristupa: 02.03.2021.)
Vancouver Mihailović D. STRES U ORGANIZACIJI. Tourism and hospitality management [Internet]. 2003 [pristupljeno 02.03.2021.];9(1):113-130. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/181601
IEEE D. Mihailović, "STRES U ORGANIZACIJI", Tourism and hospitality management, vol.9, br. 1, str. 113-130, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/181601. [Citirano: 02.03.2021.]
Sažetak Suvremena psihologija organizacije često za predmet svog interesa ima problem stresa u organizaciji i radnoj sredini. U pitanju je sveprisutan fenomen s kojim se sreću sve profesije, pri čemu su neke više, a neke manje izložene njegovim pogubnim utjecajima. Stres i naprezanje na radu proizlaze kod nekih profesija iz gotovo svakog aspekta posla. Ipak, stres se najčešće vezuje za problematiku konflikata.
Značaj proučavanja stresa se posebno aktualizira u situacijama socijalne i ekonomske krize karakteristične za suvremeno doba i naše okruženje.
Ovaj rad je pokušaj teorijskog tumačenja stresa na radu kroz identifikaciju i sistematizaciju izvora stresa, kao i pokušaj da se opiše dalekosežnost i složenost posljedica koje stres ostavlja kako na ličnost, tako i na organizaciju. Također, ideja je i da se ukaže na postupke kojima je moguće upravljati stresom, bilo preuzimanjem odgovarajućih organizacijskih mjera, ili postupcima i tehnikama za individualno prevladavanje stresa.
Naime, polazi se od pretpostavke da izvore stresa na radu treba tražiti kako u samoj organizaciji, odnosno u prirodi posla, ulozi u organizaciji, stupnju odgovornosti, odnosima na radu, kretanjima i psihološkoj klimi na poslu, tako i van nje (u obitelji, životnim teškoćama, osobnim konfliktima).
Posljedice stresa promatraju se kako na razini fizioloških i psiholoških smetnji, tako i na razini organizacijskih problema.
Na kraju, ističu se s jedne strane, značaj adekvatne profesionalne selekcije, adekvatna obuka i odgovarajuća organizacijska kultura kao mjere prevencije stresa koja zavise od organizacije, i tehnike osobne zaštite i ublažavanja, kao i oporavka od stresnih utjecaja, sa druge strane.