hrcak mascot   Srce   HID

Filologija, No. 66, 2016.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mnlqgcj7py

DIJAKRONIJSKA GLEDIŠTA O PISANJU NAVODNIKA I POLUNAVODNIKA U HRVATSKOME JEZIKU

Tomislav Stojanov   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6972-6518 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 59-101 preuzimanja: 195* citiraj
APA 6th Edition
Stojanov, T. (2016). DIJAKRONIJSKA GLEDIŠTA O PISANJU NAVODNIKA I POLUNAVODNIKA U HRVATSKOME JEZIKU. Filologija, (66), 59-101. https://doi.org/10.21857/mnlqgcj7py
MLA 8th Edition
Stojanov, Tomislav. "DIJAKRONIJSKA GLEDIŠTA O PISANJU NAVODNIKA I POLUNAVODNIKA U HRVATSKOME JEZIKU." Filologija, vol. , br. 66, 2016, str. 59-101. https://doi.org/10.21857/mnlqgcj7py. Citirano 22.02.2019.
Chicago 17th Edition
Stojanov, Tomislav. "DIJAKRONIJSKA GLEDIŠTA O PISANJU NAVODNIKA I POLUNAVODNIKA U HRVATSKOME JEZIKU." Filologija , br. 66 (2016): 59-101. https://doi.org/10.21857/mnlqgcj7py
Harvard
Stojanov, T. (2016). 'DIJAKRONIJSKA GLEDIŠTA O PISANJU NAVODNIKA I POLUNAVODNIKA U HRVATSKOME JEZIKU', Filologija, (66), str. 59-101. doi: https://doi.org/10.21857/mnlqgcj7py
Vancouver
Stojanov T. DIJAKRONIJSKA GLEDIŠTA O PISANJU NAVODNIKA I POLUNAVODNIKA U HRVATSKOME JEZIKU. Filologija [Internet]. 2016 [pristupljeno 22.02.2019.];(66):59-101. doi: https://doi.org/10.21857/mnlqgcj7py
IEEE
T. Stojanov, "DIJAKRONIJSKA GLEDIŠTA O PISANJU NAVODNIKA I POLUNAVODNIKA U HRVATSKOME JEZIKU", Filologija, vol., br. 66, str. 59-101, 2016. [Online]. doi: https://doi.org/10.21857/mnlqgcj7py

Sažetak
Članak o dijakronijskim gledištima pisanja navodnika i polunavodnika prvi je dio istraživanja o navodničkim znakovima u hrvatskome jeziku. Na temelju pretraživanja starih rukopisnih i tiskanih tekstova na hrvatskome jeziku, primarno kodifikacijskih i sekundarno književnih izvora, nastojala se prikazati uporaba i značenje znakova za navođenje. Teorijski okvir istraživanja može se nazvati pravopisoslovno-grafolingvističkim s ciljem donošenja zaključaka o njihovu povijesnu razvoju i vezom s današnjom normativnom praksom.
Došlo se do 11 različitih navodničkih parova, od kojih je njih šest hapaks­nih ili jednopojavničnih, a preostalih pet nalazi se u suvremenim hrvatskim pravopisnim priručnicima. Iako mnogi „navodnike” smatraju tradicionalnim hrvatskim navodničkim znakovima, oni datiraju tek od Boranića (1930), koji je dokinuo 150 godina kontinuiteta uporabe „navodnika“ u hrvatskim pravopisnim knjigama. Za razliku od prvih navodnika koji se pojavljuju u Šilobodovoj Aritmetici (1758), polunavodnici dolaze mnogo kasnije s Kušarom (1889). Pronađeno je osam polunavodničkih parova od kojih su dva hapaksna i s ukupno šest značenja.
Opisuje se i kategorizira 21 pronađeno značenje navodničkih znakova od kojih hrvatske pravopisne knjige, od Kratkoga navuka i Uputjenja, oba iz 1779., pa sve do Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013., primjenjuju njih 18. Hrvatske pravopisne knjige, ukupno gledajući, opisuju pravila za njih 11, i to od četiri (Tutavac i Anić—Silić) do deset značenja (Cipra—Klaić).

Ključne riječi
hrvatski pravopis; interpunkcijski znakovi; razgodci; navodnici; polunavodnici

Hrčak ID: 186131

URI
https://hrcak.srce.hr/186131

[engleski]

Posjeta: 283 *