Izvorni znanstveni članak
Ako neće milom, hoće komesarijatom: mehanizam državne centralizacije na primjeru grada Osijeka (1926. – 1928.)
Anamarija Lukić
orcid.org/0000-0003-1278-2962
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Osijek
Sažetak
Politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca prema krajevima koji su
prethodno bili u sastavu Austro-Ugarske Monarhije bila je politika
pokoravanja i iskorištavanja. Proces centralizacije nastojao je svu moć
odlučivanja i raspolaganja novcem poreznih obveznika skoncentrirati u Beograd. Tu je politiku provodila vodeća politička snaga, Narodna
radikalna stranka. Osijek je bio jedan od gradova čiji je razvoj stradao
zbog takve politike. Kako radikali nisu imali dovoljno političke moći u
Osijeku, silom su namentnuli svoju vlast kroz instituciju komesarijata.
Ta je privremena institucija pod pritiskom središnje vlasti postala dugotrajna te se održala godinu i pol (od listopada 1926. do travnja 1928.). Za
vrijeme komesarijata u Osijeku gradska je blagajna bila na raspolaganju
radikalima. Oni su u potpunosti zanemarili razvojni plan grada Osijeka
te osmislili izvlačenje općinskoga novca ulaganjem u investicije koje gradu nisu donosile ništa osim troškova.
Ključne riječi
Osijek; Kraljevina SHS; gradska vlast; komesar; Narodna radikalna stranka
Hrčak ID:
187849
URI
Datum izdavanja:
15.7.2016.
Posjeta: 1.090 *