Prethodno priopćenje

Participacija građana u vanjskoj politici

Goroslav Keller orcid.org/0000-0003-2852-1070 ; Libertas međunarodno sveučilište
Lora Copić ; Libertas međunarodno sveučilište
Ivan Tominac orcid.org/0000-0003-3930-3108 ; Libertas međunarodno sveučilište

Sažetak

Članak analizira proces donošenja odluka u vanjskoj politici. Sastoji se od dva dijela: prvi
dio usmjeren je na usporedbu procesa donošenja odluka i donositelje odluka u vanjskoj
politici nasuprot unutarnje politike. Zamjetno je nekoliko trendova: nestanak „javnih
službenika” i leadera u korist managera, pri čemu manageri slijede javno mišljenje, dok
leaderi njime upravljaju; promjene u ulozi medija masovne komunikacije u društvu gdje
odnosi s javnošću zamjenjuju istraživačko novinarstvo, a populizam zamjenjuje demokraciju.
Živimo u doba dekadencije i duboke intelektualne i kulturne depresije. Anti-intelektualna
i anti-kulturna klima određuje epohu, usprkos enormnom razvoju tehnologije
masovnih medija i novim medijima. Uloga pojedinca u donošenju vanjsko-političkih odluka
je istražena, da bi se zaključilo da je uloga javnosti vrlo ograničena, ako uopće postoji.
Drugi dio članka izvještava o terenskom istraživanju, provedenom na slučajnom uzorku
od 793 hrvatska građana o istoj temi. Istraživanje je provedeno kao obrazovni proces na
smjerovima Međunarodni odnosi i Međunarodno poslovanje sveučilišta Libertas. Istraživanje
je zaključilo da se hrvatski građani ne doživljavaju kao aktivni sudionici u kreiranju
vanjske politike, da imaju malo interesa u sudjelovanju u kreiranju vanjske politike te da
postoji nesrazmjer u angažiranju hrvatskih građana u sudjelovanju u političkom odlučivanju
u području unutarnje politike i području vanjske politike. Unutarnja politika doživljava
se kao nešto za njih važno, dok se vanjska politika doživljava kao nešto nevažno
i daleko. U članku se zaključuje da postoje dva kontradiktorna procesa: dok je Hrvatska
povezana s Europom i svijetom u smislu formalne vanjske politike, njezini građani sve su
udaljeniji od Europe i svijeta. U kontekstu zajedničkog tržišta i gospodarske migracije, zaključeno
je da se hrvatski građani ne doživljavaju kao dio tog tržišta. Njihova emigracija
iz Hrvatske nema karakter privremene selidbe na mjesta gdje su bolji radni uvjeti, nego
stalne emigracije.

Ključne riječi

vanjska politika; donošenje odluka; participacija građana; Hrvatska; anketno istraživanje

Hrčak ID:

191320

URI

https://hrcak.srce.hr/191320

Datum izdavanja:

11.12.2017.

Posjeta: 1.068 *