hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper
https://doi.org/10.31745/s.67.1

Hrvatska tradicija Priče o Akiru premudrom u južnoslavenskim prijepisima

Keiko MITANI ; University of Tokyo

Fulltext: english, pdf (568 KB) pages 1-21 downloads: 255* cite
APA 6th Edition
MITANI, K. (2017). The Croatian Tradition of The Story of Akir the Wise in South Slavonic Recensions. Slovo, (67), 1-21. https://doi.org/10.31745/s.67.1
MLA 8th Edition
MITANI, Keiko. "The Croatian Tradition of The Story of Akir the Wise in South Slavonic Recensions." Slovo, vol. , no. 67, 2017, pp. 1-21. https://doi.org/10.31745/s.67.1. Accessed 8 Apr. 2020.
Chicago 17th Edition
MITANI, Keiko. "The Croatian Tradition of The Story of Akir the Wise in South Slavonic Recensions." Slovo , no. 67 (2017): 1-21. https://doi.org/10.31745/s.67.1
Harvard
MITANI, K. (2017). 'The Croatian Tradition of The Story of Akir the Wise in South Slavonic Recensions', Slovo, (67), pp. 1-21. https://doi.org/10.31745/s.67.1
Vancouver
MITANI K. The Croatian Tradition of The Story of Akir the Wise in South Slavonic Recensions. Slovo [Internet]. 2017 [cited 2020 April 08];(67):1-21. https://doi.org/10.31745/s.67.1
IEEE
K. MITANI, "The Croatian Tradition of The Story of Akir the Wise in South Slavonic Recensions", Slovo, vol., no. 67, pp. 1-21, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31745/s.67.1

Abstracts
Priča o Akiru premudrom, apokrifna priča koja potječe s antičkoga Bliskog istoka iz vremena prije 500. g. pr. Kr., prevedena je na crkvenoslavenski jezik najvjerojatnije u 12. ili 13. stoljeću.
Priča je bila raširena pretežno među pravoslavnim Slavenima, većinom u Rusiji, no ipak je prispjela i do Hrvatske, u Dalmaciju. Najstariji prijepis sačuvan je na Balkanu, što sugerira da je prvi prijevod nastao na južnoslavenskom području, premda konačno rješenje pitanja o nastanku slavenskoga prijevoda još i danas ostaje otvoreno, zbog nepostojanja grčke verzije. U Hrvatskoj je priča poznata po trima prijepisima, napisanim na glagoljskom, ćiriličnom i latiničnom pismu. U radu se predstavlja tekstualni odnos južnoslavenskih prijepisa Priče, nastalih između 14. i 17. stoljeća, te se iznosi dosada neprimijećena povezanost triju hrvatskih prijepisa s dvama rukopisima očuvanima u Srbiji i Bugarskoj. Na temelju analiza jezičnih i sadržajnih značajka
južnoslavenskih prijepisa Priče prikazuje se postanak različitih redakcija hrvatskih i drugih južnoslavenskih prijepisa. Ističe se kakva je pri tome bila uloga prepisivača, koji nisu samo prepisali, nego su preradili prethodni tekst u skladu s jezičnom praksom i društvenim uvjetimau kojima su djelovali.

Keywords
Priča o Akiru premudrom; slavenski apokrifi; srednjovjekovna hrvatska glagoljska pismenost; Slavia Latina i Slavia Orthodoxa

Hrčak ID: 193288

URI
https://hrcak.srce.hr/193288

[english]

Visits: 509 *