hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9

Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća

Stjepan Ćosić ; Hrvatskii studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nikola Glamuzina ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (900 KB) str. 199-251 preuzimanja: 179* citiraj
APA 6th Edition
Ćosić, S. i Glamuzina, N. (2018). Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (56/1), 199-251. https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9
MLA 8th Edition
Ćosić, Stjepan i Nikola Glamuzina. "Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 56/1, 2018, str. 199-251. https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9. Citirano 23.07.2019.
Chicago 17th Edition
Ćosić, Stjepan i Nikola Glamuzina. "Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 56/1 (2018): 199-251. https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9
Harvard
Ćosić, S., i Glamuzina, N. (2018). 'Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (56/1), str. 199-251. https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9
Vancouver
Ćosić S, Glamuzina N. Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2018 [pristupljeno 23.07.2019.];(56/1):199-251. https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9
IEEE
S. Ćosić i N. Glamuzina, "Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 56/1, str. 199-251, 2018. [Online]. https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9

Sažetak
Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadržaj triju kartografskogeografskih izvorâ dubrovačke provenijencije. Riječ je o rukopisnim djelima koja su nastala približno u isto vrijeme, potkraj 17. stoljeća, kada dolazi do bitnih promjena u političkoj konstelaciji jugoistočne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je “lokalno znanje” moglo postati dostupno potencijalnim osvajačima. Stoga u Dubrovniku nije bilo službenih kartografa ni kartografskih radionica. Sadržaj karata s ucrtanim granicama i mnoštvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlovačkog mira 1699, kada su Dubrovčani vodili diplomatsku borbu s Mlečanima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zaleđu. Iako dubrovačke karte tehnički neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz užeg područja Republike i neposrednog zaleđa po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mreža i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa.

Ključne riječi
Dubrovačka Republika; rukopisne karte; Mletačka Republika; kartografija 17. stoljeća; Jugoistočna Europa; Veliki osmanski rat; Sanson; Cantelli; Coronelli; toponimija

Hrčak ID: 199723

URI
https://hrcak.srce.hr/199723

[engleski]

Posjeta: 321 *