APA 6th Edition Nanić, S. (2018). Grad kao medij. In medias res, 7 (12), 1941-1946. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/200712
MLA 8th Edition Nanić, Senad. "Grad kao medij." In medias res, vol. 7, br. 12, 2018, str. 1941-1946. https://hrcak.srce.hr/200712. Citirano 19.01.2021.
Chicago 17th Edition Nanić, Senad. "Grad kao medij." In medias res 7, br. 12 (2018): 1941-1946. https://hrcak.srce.hr/200712
Harvard Nanić, S. (2018). 'Grad kao medij', In medias res, 7(12), str. 1941-1946. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/200712 (Datum pristupa: 19.01.2021.)
Vancouver Nanić S. Grad kao medij. In medias res [Internet]. 2018 [pristupljeno 19.01.2021.];7(12):1941-1946. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/200712
IEEE S. Nanić, "Grad kao medij", In medias res, vol.7, br. 12, str. 1941-1946, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/200712. [Citirano: 19.01.2021.]
Sažetak Odabirom riječi civilizacija za složen, uređen, usavršen i društveno dostupan oblik kulture, čovječanstvo se referira na grad kao temeljni medij društvenosti. U slučaju Sarajeva, nameće se ideja interkulturne sinteze kao temelja identiteta grada. U smislu suvremenog urbanog identiteta, interkulturna sinteza zapravo izostaje. Sarajevo je bivalo periferno u odnosu na kulturno različite centre moći koji su upravljali različitim vizijama i ambicijama, nemoćno nametnuti autentično oblikovan program kulturnog univerzalizma. Primjeri domaće produkcije rezultat su približavanja očekivanjima stranih vizija i ambicija. Interkulturalnost se prepoznaje prvenstveno u ambijentalnim vrijednostima koje odražavaju sposobnost grada da aktualizira, akumulira, prilagodi i očuva rezultate kulturološki različitih društvenih vizija i ambicija. Sve kulturne vizije u svojim čestim smjenama ostaju nedovršene. Sudbina periferije je trpjeti dekadenciju imperijalnog centra neovisno o vlastitim razvojnim potencijalima. Sarajevo je grad potencijal oblikovanja stvarne interkulturne sinteze na osnovi nedovršenih povijesnih preporoda iniciranih kulturološki različitim vizijama, uključujući njihove neriješene proturječnosti. Zbog sraza nedovršenih gradograditeljskih programa, a iz perspektive površnog, točkastog i neplanskog karaktera intervencionizma globalnog komercijalnog poduzetništva, sarajevski identitet se uspješnije suočava s globalizacijskim tendencijama u odnosu na gradove sličnog društveno-ekonomskog značaja i snage.