Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.1515/aet-2018-0006
ZLOČIN PROTIV IMOVINE KAO POSLJEDICA EKONOMSKE BIJEDE: JE LI SOCIJALNA POMOĆ BITNA?
Adenuga Fabian Adekoya
; School of Arts and Social Sciences, Lagos, Nigeria
Nor Azam Abdul Razak
; School of Economics, Finance and Banking, Universiti Utara Malaysia
Sažetak
Indeks bijede se pogoršao u zemlji, a kako je ekonomska dobrobit narušena, život je postao nemoguć. Kako bismo razriješili ovu vezu između indeksa bijede i zločina protiv imovine,koristili smo godišnje podatke za Nigeriju od 1970. do 2013. godine. Podatke smo analizirali pomoću Autoregressive Distributed Lag Modela kako bismo testirali jednosmjernu vezu jer se modificirani pristup Waldovom testu Grangerovom testu kauzalnosti (uzročnosti) koristi kod utvrđivanja
dvosmjerne veze. Rezultati su ustanovili da postoji dugoročna i negativna veza između indeksa bijede i zločina protiv imovine kod jednosmjernog pristupa. Kod dvosmjernog pristupa, indeks bijede prema Grangerovom testu uzročnosti uzrokuje zločin protiv imovine. Osim toga, rezultati idu na ruku pretpostavkama o motivaciji za zločin te ukazuju na to da socijalna pomoć mora biti odgovarajuća,
naročito za nezaposlene, kako bi se smanjila stopa zločina protiv imovine jer bi to ublažilo učinak indeksa bijede u zemlji.
Ključne riječi
zločin protiv imovine; indeks bijede; socijalna pomoć; autoregressive distributed lag model
Hrčak ID:
201214
URI
Datum izdavanja:
1.5.2018.
Posjeta: 848 *