hrcak mascot   Srce   HID

Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, Vol.16 No.6 (92) Prosinac 2007.

Izvorni znanstveni članak

SPREMNOST NA OPROST I POMIRENJE NAKON DOMOVINSKOGA RATA U HRVATSKOJ

Goran MILAS
Ivan RIMAC
Nenad KARAJIĆ

Puni tekst: hrvatski, pdf (373 KB) str. 1151-1173 preuzimanja: 589* citiraj
APA
MILAS, G., RIMAC, I., KARAJIĆ, N. (2007). SPREMNOST NA OPROST I POMIRENJE NAKON DOMOVINSKOGA RATA U HRVATSKOJ. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 16(6 (92)), 1151-1173. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/19254

Sažetak
Rad se bavi empirijskim istraživanjem oprosta i pomirenja u Hrvatskoj
nakon Domovinskoga rata. Istraživanja provedena u
okviru psihologije pokazuju da se opraštanje ogleda u boljem
duševnom zdravlju i odsutnosti negativna raspoloženja, a oprost i
pomirenje imaju i svoju širu, društvenu, dimenziju. U radu se nastoji
odgovoriti na tri temeljna pitanja: kako se stvaraju razmišljanja (stavovi)
o oprostu i pomirenju; koliki je udio hrvatskoga
pučanstva spreman na oprost i pomirenje i koji su korelati spremnosti
na oprost. Istraživanje je provedeno potkraj 2000. godine.
Rezultati pokazuju da se mišljenja o oprostu i pomirenju grupiraju
u tri šira stava: skepsu u oprost i pomirenje, vjeru u pozitivne
procese i podršku uvjetnom oprostu. Većina građana, njih
više od četiri petine, sklona je oprostu pod uvjetom nadoknade
štete i/ili isprike. U manjini su osobe spremne na bezuvjetni
oprost, a nezanemariv dio građana sklon je i osveti. Na temelju
prikupljenih podataka iznesena je pretpostavka koja bezuvjetni
oprost i osvetu tretira kao nedovoljno prilagođena ponašanja
potaknuta učestalim i površnim društvenim kontaktima u
gradskoj sredini, što rezultira automatiziranom reakcijom u
konačnici ovisnom o vrsti traume kojoj je osoba (bila) izložena.

Ključne riječi
oprost; pomirenje; stavovi; Hrvatska; poraće

Hrčak ID: 19254

URI
https://hrcak.srce.hr/19254

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.507 *