Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

https://doi.org/10.15836/ccar2018.270

MikroRNA u kroničnoj bubrežnoj bolesti i zatajivanju srca

Anja Ivošević ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Magdalena Jakopović ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Stanković ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ingrid Prkačin orcid id orcid.org/0000-0002-5830-7131 ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 589 Kb

str. 270-276

preuzimanja: 290

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 589 Kb

str. 270-276

preuzimanja: 145

citiraj


Sažetak

MikroRNA (miRNA) male su nekodirajuće jednolančane RNA molekule građene od 21 do 25 nukleotida koje reguliraju ekspresiju gena na posttranskripcijskoj razini. Više od tisuću različitih miRNA kodirano je ljudskim genomom. Posljednjih godina za miRNA pokazalo se da su uključene u različite biološke procese poput diferencijacije, proliferacije i apoptoze stanica. U patogenezi brojnih bolesti u čovjeka jest miRNA, primjerice pri zatajivanju srca, šećernoj bolesti, pretilosti, bubrežnim,
zaraznim i malignim bolestima te genskim poremećajima. Brojni dokazi govore u prilog važnosti miRNA u razvoju bubrega i fiziologije srca. Stoga nije iznenađujuće da se poremećaj regulacije miRNA može uočiti u različitim bubrežnim i srčanim bolestima. Otkriće da cirkulirajuće miRNA mogu biti detektirane u serumu i plazmi te da je njihova ekspresija može varirati zbog bolesti značajan potencijal njihove uporabe kao novog biomarkera. Terapija temeljena na miRNA može djelovati ili obnavljanjem njihove funkcije ili blokiranjem njihove ekspresije i aktivnosti, zbog čega je obećavajuća.

Ključne riječi

mikroRNA; kronična bubrežna bolest; zatajivanje srca

Hrčak ID:

204775

URI

https://hrcak.srce.hr/204775

Datum izdavanja:

3.9.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.208 *