Sažetak sa skupa

PUŠENJE KOD NEPSIHOTIČNIH PSIHIJATRIJSKIH PACIJENATA

Marin Mamić orcid.org/0000-0002-0893-7805 ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Ivana Mamić ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Božica Lovrić ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Pušači koriste cigarete kako bi ublažili emocionalne probleme, suzbijanje depresivnog i anksioznog osjećaja, postigli stabilizaciju raspoloženja, služi im za opuštanje, te oslobađanje od stresa, upravo simptomi koji se javljaju kod psihijatrijskih poremećaja. Korelacija pušenja i psihičkih poremećaja odavno je utvrđena, takvi bolesnici teže se odlučuju na prestanak pušenja ili uopće o tome ne razmišljaju, dijelom i zbog same činjenice što apstinencijski simptomi pojačavaju anksiozne i depresivne tegobe.
Cilj: U ovome se radu pokušalo provjeriti da li postoji razlika u intenzitetu depresivnih i anksioznih simptoma kod pušača i nepušača s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima, utvrditi postoji li razlika u pojedinim dijagnostičkim skupinama u razini ovisnosti o nikotinu, utvrditi da li postoji povezanost intenziteta anksioznih ili depresivnih simptoma sa stupnjem ovisnosti o pušenjem. Također se pokušalo utvrditi postoji li povezanosti između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i želje za odvikavanjem od pušenja i postoji li povezanost između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i količine konzumiranih cigareta.
Metode: U istraživanju je sudjelovalo 183 psihijatrijska bolesnika, od toga 95 pušača i 88 nepušača, podijeljenih u tri skupine prema dijagnozama. Korišteni su sljedeći upitnici: upitnik demografskih podataka, upitnik o pušačkim navikama, HAD ljestvica, FTND upitnik.
Korištene su prikladne statističke metode: jednosmjerna analiza varijance, Hi-kvadrat test i Fisherov egzaktni test. Razina značajnosti je postavljena na Alpha = 0,05.
Rezultati: Rezultati su pokazali kako postoji razlika u intenzitetu simptoma između ispitivanih dijagnostičkih skupina u skupini ispitanika s poremećajem ličnosti, gdje su pušači anksiozniji od nepušača (p=0.006).
Također istraživanje je potvrdilo kako ispitanici s poremećajem ličnosti imaju najteže izraženu ovisnost o nikotinu u usporedbi s drugim dijagnostičkim skupinama (p=0,026).
No ostale tri hipoteze su odbačene kako nije bilo statistički značajnih povezanosti kod ispitivanih dijagnostičkih skupina između stupnja anksioznosti i depresivnosti i težine ovisnosti o pušenju. Također nije pronađena povezanost između težine ovisnosti i količine konzumiranih cigareta niti u jednoj ispitivanoj skupini.
Zaključak: Pokazalo se kako su pušenje ima najveći utjecaj u skupini ispitanika s poremećajem ličnosti, oni su anksiozniji od nepušača, ali oni također i pokazuju najtežu ovisnost o pušenju. No sve skupine ispitanika pušača svjesne su štetnosti pušenja, te kod svih postoji želja za odvikavanjem od pušenja.

Ključne riječi

pušenje; anksioznost; depresija

Hrčak ID:

218592

URI

https://hrcak.srce.hr/218592

Datum izdavanja:

31.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.093 *