Izvorni znanstveni članak

O početcima franjevačkoga samostana u Svetoj Gorici

Branimir Brgles ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Mariji Gorici nekoć je bila dijelom franjevačkoga samostana podignutog 20-ih godina 16. stoljeća. Najstariji pisani trag o crkvi i samostanu pribilježen je 1527., a sačuvan je u prijepisu iz 1535. godine. Riječ je o odgovoru Ferdinanda Habsburškoga na molbu susedgradskoga vlastelina Deshaza upućenu u lipnju 1527. godine. U pismu je zatražena dozvola za podizanje samostana, namijenjenoga zajednici redovnika izbjeglih pred Osmanlijama iz jednoga od bosanskih franjevačkih samostana. Dostupna vrela i franjevačke kronike ne nude nam nedvosmislen odgovor na pitanje o početku gradnje samostana. Štoviše, dio podataka u izvorima je kontradiktoran, a ta je činjenica zbunjivala širu kulturnu i znanstvenu javnost. Povijest marijagoričkoga franjevačkog samostana u bliskoj je vezi sa složenijom problematikom migracija s istoka i juga u 16. stoljeću te posebice s historijom franjevačkoga reda. O snazi i važnosti migracija, između ostaloga, svjedoči i u narodu brdovečkoga kraja još uvijek živa predaja o franjevcima koji su u taj kraj pristigli predvodeći narod s područja izloženoga osmanlijskim osvajanjima. Govor stanovnika brdovečkoga kraja i njihova stara prezimena dodatno potvrđuju pretpostavke o migracijama s područja Pounja, Povrbasja i današnje Banovine u kraj između Sutle, Krapine i Save.

Ključne riječi

Franjevci; Marija Gorica; migracije; rani novi vijek; susedgradsko vlastelinstvo.

Hrčak ID:

219487

URI

https://hrcak.srce.hr/219487

Datum izdavanja:

23.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 944 *