hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Propas Salone

Željko Rapanić ; Gorička 12 HR - 21000 Split

Puni tekst: hrvatski, pdf (829 KB) str. 91-135 preuzimanja: 220* citiraj
APA 6th Edition
Rapanić, Ž. (2016). Propas Salone. Starohrvatska prosvjeta, III (43), 91-135. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/224660
MLA 8th Edition
Rapanić, Željko. "Propas Salone." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, br. 43, 2016, str. 91-135. https://hrcak.srce.hr/224660. Citirano 11.07.2020.
Chicago 17th Edition
Rapanić, Željko. "Propas Salone." Starohrvatska prosvjeta III, br. 43 (2016): 91-135. https://hrcak.srce.hr/224660
Harvard
Rapanić, Ž. (2016). 'Propas Salone', Starohrvatska prosvjeta, III(43), str. 91-135. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/224660 (Datum pristupa: 11.07.2020.)
Vancouver
Rapanić Ž. Propas Salone. Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 2016 [pristupljeno 11.07.2020.];III(43):91-135. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/224660
IEEE
Ž. Rapanić, "Propas Salone", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, br. 43, str. 91-135, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/224660. [Citirano: 11.07.2020.]
Puni tekst: talijanski, pdf (294 KB) str. 136-139 preuzimanja: 29* citiraj
APA 6th Edition
Rapanić, Ž. (2016). La rovina di Salona. Starohrvatska prosvjeta, III (43), 136-139. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/224660
MLA 8th Edition
Rapanić, Željko. "La rovina di Salona." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, br. 43, 2016, str. 136-139. https://hrcak.srce.hr/224660. Citirano 11.07.2020.
Chicago 17th Edition
Rapanić, Željko. "La rovina di Salona." Starohrvatska prosvjeta III, br. 43 (2016): 136-139. https://hrcak.srce.hr/224660
Harvard
Rapanić, Ž. (2016). 'La rovina di Salona', Starohrvatska prosvjeta, III(43), str. 136-139. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/224660 (Datum pristupa: 11.07.2020.)
Vancouver
Rapanić Ž. La rovina di Salona. Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 2016 [pristupljeno 11.07.2020.];III(43):136-139. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/224660
IEEE
Ž. Rapanić, "La rovina di Salona", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, br. 43, str. 136-139, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/224660. [Citirano: 11.07.2020.]

Sažetak
Posljednji dani ili propast Salone historiografska je tema koja privlači
povjesničare i arheologe od početka 20. stoljeća. Ozbiljno je raspravljanje
potaknuo F. Bulić kad je, 1906. godine, objavio raspravu Sull’anno
della distruzione di Salona, vjerojatno potaknut pisanjem N. Nodila koji je
godinu prije, u Historiji srednjega vijeka, knj. III. napisao poglavlje Solin
razoren. Time je otpočeo interes za objašnjenjem događaja povezanih uz
propast Salone koje su opisali bizantski car Konstantin Porfirogenet i tri
stoljeća poslije njega, na podosta sličan način, splitski arhiđakon Toma.
U historiografiji se tada tražila godina ili desetljeće kad se to dogodilo.
Zbog Bulićeve podrobne analize pripovijedanja one dvojice, a njegova
osobnog
ugleda i znanstvenoga autoriteta, dugo nije bilo ozbiljna razloga
kakvom drukčijem objašnjenju, čak ni domišljanju. Pretpostavljalo se
da je Salona nastradala u napadu „nepreglednih masa Avara i Slavena”
koji su provalili u Dalmaciju, porušili gradove i opustošili je.
Autor u ovom radu ponovno upozorava na nesporni kontinuitet života
na širem području Salone (o čemu je više puta pisao), a slično tome i
na drugim sličnim područjima (naprimjer na zadarskome ili dubrovačkome),
jer ih kao ni Salonu nije zadesila ona zamišljena tragična rušilačka
sudbina. Ta, naime, nigdje nije materijalno, arheološki pokazana
i dokazana, kao što nije uočen i dokazan boravak „nepreglednih masa”
doseljenika, pretpostavljenih Slavena i Avara. Analizom pripovjednih i
arheoloških izvora, te komentiranjem suvremenih povjesničara, autor
pretpostavlja, a zatim i obrazlaže da je Salona polagano „propadala”,
jer su je građani sluteći opasnost postupno napuštali i preseljavali se u
Dioklecijanovu palaču i na obližnje otoke. Organiziravši svjetovnu i crkvenu
vlast u novom sjedištu, postavili su temelj gradu Spalatumu, nastalom
u carevoj Palači i u njezinu prethodniku, naselju Aspalathosu. Time
je Salona prestala postojati kao grad, a njezine funkcije, civilne i vjerske,
pomalo su preseljene u Spalatum.

Ključne riječi
Salona (Solin); Avari; Slaveni; Dioklecijanova palača; Spalatum (Split); Konstantin Porfirogenet; arhiđakon Toma

Hrčak ID: 224660

URI
https://hrcak.srce.hr/224660

[talijanski]

Posjeta: 347 *