Izvorni znanstveni članak
Propas Salone
Željko Rapanić
; Gorička 12 HR - 21000 Split
Sažetak
Posljednji dani ili propast Salone historiografska je tema koja privlači
povjesničare i arheologe od početka 20. stoljeća. Ozbiljno je raspravljanje
potaknuo F. Bulić kad je, 1906. godine, objavio raspravu Sull’anno
della distruzione di Salona, vjerojatno potaknut pisanjem N. Nodila koji je
godinu prije, u Historiji srednjega vijeka, knj. III. napisao poglavlje Solin
razoren. Time je otpočeo interes za objašnjenjem događaja povezanih uz
propast Salone koje su opisali bizantski car Konstantin Porfirogenet i tri
stoljeća poslije njega, na podosta sličan način, splitski arhiđakon Toma.
U historiografiji se tada tražila godina ili desetljeće kad se to dogodilo.
Zbog Bulićeve podrobne analize pripovijedanja one dvojice, a njegova
osobnog
ugleda i znanstvenoga autoriteta, dugo nije bilo ozbiljna razloga
kakvom drukčijem objašnjenju, čak ni domišljanju. Pretpostavljalo se
da je Salona nastradala u napadu „nepreglednih masa Avara i Slavena”
koji su provalili u Dalmaciju, porušili gradove i opustošili je.
Autor u ovom radu ponovno upozorava na nesporni kontinuitet života
na širem području Salone (o čemu je više puta pisao), a slično tome i
na drugim sličnim područjima (naprimjer na zadarskome ili dubrovačkome),
jer ih kao ni Salonu nije zadesila ona zamišljena tragična rušilačka
sudbina. Ta, naime, nigdje nije materijalno, arheološki pokazana
i dokazana, kao što nije uočen i dokazan boravak „nepreglednih masa”
doseljenika, pretpostavljenih Slavena i Avara. Analizom pripovjednih i
arheoloških izvora, te komentiranjem suvremenih povjesničara, autor
pretpostavlja, a zatim i obrazlaže da je Salona polagano „propadala”,
jer su je građani sluteći opasnost postupno napuštali i preseljavali se u
Dioklecijanovu palaču i na obližnje otoke. Organiziravši svjetovnu i crkvenu
vlast u novom sjedištu, postavili su temelj gradu Spalatumu, nastalom
u carevoj Palači i u njezinu prethodniku, naselju Aspalathosu. Time
je Salona prestala postojati kao grad, a njezine funkcije, civilne i vjerske,
pomalo su preseljene u Spalatum.
Ključne riječi
Salona (Solin); Avari; Slaveni; Dioklecijanova palača; Spalatum (Split); Konstantin Porfirogenet; arhiđakon Toma
Hrčak ID:
224660
URI
Datum izdavanja:
6.9.2016.
Posjeta: 4.197 *