hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam)

Tibor Karpati ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (657 KB) str. 221-228 preuzimanja: 14* citiraj
APA 6th Edition
Karpati, T. (1991). Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam). Ekonomski vjesnik, IV (2), 221-228. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/228247
MLA 8th Edition
Karpati, Tibor. "Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam)." Ekonomski vjesnik, vol. IV, br. 2, 1991, str. 221-228. https://hrcak.srce.hr/228247. Citirano 26.01.2020.
Chicago 17th Edition
Karpati, Tibor. "Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam)." Ekonomski vjesnik IV, br. 2 (1991): 221-228. https://hrcak.srce.hr/228247
Harvard
Karpati, T. (1991). 'Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam)', Ekonomski vjesnik, IV(2), str. 221-228. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/228247 (Datum pristupa: 26.01.2020.)
Vancouver
Karpati T. Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam). Ekonomski vjesnik [Internet]. 1991 [pristupljeno 26.01.2020.];IV(2):221-228. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/228247
IEEE
T. Karpati, "Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam)", Ekonomski vjesnik, vol.IV, br. 2, str. 221-228, 1991. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/228247. [Citirano: 26.01.2020.]

Sažetak
Neuspjesi Keynesijanskog učenja aplicirani na praksu privređivanja ponajprije u USA a zatim i u drugim zemljama, posebno u Europi koncem šezdesetih godina i počet kom sedamdesetih, počeli su vraćati kolo ekonomske misli pogledima i gledištima vodećih teoretičara klasične buržoaske političke ekonomije. Keynsijanizam kao svojevrsni spasitelj kapitalističkog društvenog sustava postao je neadekvatan za rješavanje nastalih novih društveno-ekonomskih problema postkriznog stanja Njegovo isticanje nužnosti određene ravnoteže u ovlasti između države i privrednih subjekata, izazvalo je dosta problema.
Tako na primjer odnos države i tržišta. Taj se odnos morao promijeniti u korist tržišta, ali morao je i jačati autonomitet društvenih ustanova i njihov suverenitet prava na štetu centralne države.
Temeljna poanta označena je na jačanju uloge tržišta i njegovog mehanizma, i razvijanju uloge poduzetnika i pravila ponašanja. Uglavnom pojedinac mora biti slobodan a država ograničena. Posebni činioci koji bi operacionizirali odnose bile bi “nezavisne državne ustanove“ pred kojima bi država i privredni subjekti bili ravnopravni. Drugim rječima, suverenitet prava ograničavao bi i jedne i druge, odnosno privredni subjekti ne bi smjeli djelovati protiv zakona a država bi smjela djelovati samo u okviru zakona.

Ključne riječi
Keynesijansko učenje; kapitalizam; tržište; politička ekonomija

Hrčak ID: 228247

URI
https://hrcak.srce.hr/228247

Posjeta: 28 *