hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

HRVATSKI "BRAIN-DRAIN"

Slobodan Bjelajac ; Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (90 KB) str. 314-316 preuzimanja: 862* citiraj
APA 6th Edition
Bjelajac, S. (2007). HRVATSKI "BRAIN-DRAIN". Informatologia, 40 (4), 314-316. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/21535
MLA 8th Edition
Bjelajac, Slobodan. "HRVATSKI "BRAIN-DRAIN"." Informatologia, vol. 40, br. 4, 2007, str. 314-316. https://hrcak.srce.hr/21535. Citirano 04.03.2021.
Chicago 17th Edition
Bjelajac, Slobodan. "HRVATSKI "BRAIN-DRAIN"." Informatologia 40, br. 4 (2007): 314-316. https://hrcak.srce.hr/21535
Harvard
Bjelajac, S. (2007). 'HRVATSKI "BRAIN-DRAIN"', Informatologia, 40(4), str. 314-316. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/21535 (Datum pristupa: 04.03.2021.)
Vancouver
Bjelajac S. HRVATSKI "BRAIN-DRAIN". Informatologia [Internet]. 2007 [pristupljeno 04.03.2021.];40(4):314-316. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21535
IEEE
S. Bjelajac, "HRVATSKI "BRAIN-DRAIN"", Informatologia, vol.40, br. 4, str. 314-316, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21535. [Citirano: 04.03.2021.]

Sažetak
Od ukupnog broja od 3,682.826 stanovnika starog 15 i više godina koje je prema popisu iz 2001 godine popisano u Hrvatskoj 254.500 se nalazi na privremenom radu u inozemstvu (6,9%). Još je veći problem od toga što 31.526 stanovnika na radu u inozemstvu (12,38% od ukupnog broja radnika) ima višu ili visoku školsku spremu, što je značajno više nego što je udjel tih djelatnika u ukupnoj populaciji (8,01%). Drugim riječima, Hrvatska, kao srednje razvijena zemlja stvara obrazovni kadar za visoko razvijene zemlje, što je jedan od generatora produbljivanja njezine nerazvijenosti.
Ako se u analizu ide detaljnije, vidjet će se kako je Hrvatska ne samo obrazovni „eldorado „ visoko razvijenih zemalja, već i njihov jako veliki opskrbljivač znanstvenim radnicima, što se u sociologiji znanosti zove „Brain-drain“. Naime, jako veliki broj ovih djelatnika ima doktorat (999) ili magisterij znanosti (1.665), što čini čak 3,2% ukupnog broja stanovnika na privremenom radu u inozemstvu, odnosno 1/7 hrvatskih doktora i magistara znanosti. Analiza pokazuje u kojim su zemljama zaposleni ti hrvatski doktori znanosti (najviše u Sjevernoj Americi i Europi), kakve su njihove temeljne socijalne i demografske karakteristike (ima dva puta više muškaraca nego žena) i koji su temeljni uzroci ovoga hrvatskog „brain-draina“ (loši uvjeti rada na fakultetima, niska osobna primanja, velike studijske grupe i sl.).

Ključne riječi
brain drain; rad u inozemstvu; obrazovanje

Hrčak ID: 21535

URI
https://hrcak.srce.hr/21535

[engleski]

Posjeta: 2.351 *