Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.31664/zu.2019.105.08
Arhiv za likovne umjetnosti: dva desetljeća digitalizirane povijesti umjetnosti
Jasenka Ferber Bogdan
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arhiv za likovne umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Andreja Der-Hazarijan Vukić
orcid.org/0000-0002-8362-4542
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arhiv za likovne umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Osnovan kao prvi dokumentacijski centar i arhiv za nacionalnu povijest umjetnosti, Arhiv za likovne umjetnosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kontinuirano razvija svoj informacijski sustav, pružajući podršku stručnjacima i znanstvenoj zajednici. U ovom ćemo radu prikazati povijest procesa automatizacije podataka, koji je započeo 1995. godine—od jednostavnih tablica u MS Excelu i baza podataka u programu MS Access, stvorenih za specifične potrebe Arhiva, do složene repozitorijske platforme otvorenog pristupa, razvijene kao izvor za rastuće područje digitalne povijesti umjetnosti. Digitalna tehnologija kontinuirano stvara nove i brže načine dohvaćanja arhivskih podataka—od jednostavnih pretraživanja pojmova kroz nekoliko izvanmrežnih baza podataka do naprednijih mogućnosti internetskog pretraživanja utemeljenog na semantičkoj mrežnoj tehnologiji. Arhiv za likovne umjetnosti prisutan je na internetu od 2009. preko Digitalne zbirke (DiZbi), institucionalne repozitorijske platforme koja je prvi put uspostavila vezu između digitaliziranih tekstualnih i vizualnih izvora različitih Akademijinih jedinica. Kako bi se digitalni objekti prikazali na što živopisniji i interaktivniji način, stvoren je nov digitalni sadržaj—virtualna izložba, kao jedna od vizualno atraktivnijih odlika portala. Kontinuirani proces digitalizacije arhivske građe otvorio je nove mogućnosti za suradnju s domaćim i međunarodnim ustanovama kroz nekoliko projekata. Budući planovi uključuju dugoročan projekt s potencijalom razvoja u digitalnu infrastrukturu za istraživanje provenijencije. Na temelju svojih iskustava s ovakvim digitalnim projektima možemo reći da stručnjaci za digitalnu povijesti umjetnosti imaju sve važniju ulogu u snažnijoj vidljivosti hrvatske povijesti umjetnosti, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, kao i u omogućavanju novih oblika digitalne analize u povijesti umjetnosti.
Ključne riječi
arhiv umjetnika; digitalizacija; repozitorijska platforma; virtualna izložba; metapodatkovni standardi; digitalna povijest umjetnosti; istraživanje provenijencije
Hrčak ID:
233176
URI
Datum izdavanja:
1.12.2019.
Posjeta: 1.432 *