hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra

Matea Bešlić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-8012-1229 ; Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu

Puni tekst: hrvatski, PDF (523 KB) str. 0-0 preuzimanja: 22* citiraj
APA 6th Edition
Bešlić, M. (2019). Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra. Acta Iadertina, 16 (2), 0-0. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/237511
MLA 8th Edition
Bešlić, Matea. "Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra." Acta Iadertina, vol. 16, br. 2, 2019, str. 0-0. https://hrcak.srce.hr/237511. Citirano 15.07.2020.
Chicago 17th Edition
Bešlić, Matea. "Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra." Acta Iadertina 16, br. 2 (2019): 0-0. https://hrcak.srce.hr/237511
Harvard
Bešlić, M. (2019). 'Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra', Acta Iadertina, 16(2), str. 0-0. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/237511 (Datum pristupa: 15.07.2020.)
Vancouver
Bešlić M. Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra. Acta Iadertina [Internet]. 2019 [pristupljeno 15.07.2020.];16(2):0-0. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/237511
IEEE
M. Bešlić, "Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra", Acta Iadertina, vol.16, br. 2, str. 0-0, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/237511. [Citirano: 15.07.2020.]

Sažetak

Cilj je rada ustanoviti je li u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj došlo do smanjenja broja građana koji se identificiraju kao građani Europske unije te koji elementi utječu na dinamiku kreiranja europskoga identiteta. Razlog se istraživanja tematike vidi u rastu populističkih narativa u Europskoj uniji koji su npr. vodili izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Međutim, za razliku od uobičajenih politoloških analiza koncepta europskoga identiteta u radu se nastoji dati uvid u interdisciplinarni okvir proučavanja. U prvome se dijelu rad donosi pregled teorija kolektivnoga identiteta u psihologiji i antropologiji. Psihološke se teorije identiteta interpretiraju socijalnom i kulturalnom psihologijom. Antropološke se teorije identiteta dijele na ranije i postmoderne antropološke interpretacije. Fokus je rada na interpretiranju kategorije europskog identiteta, proizvoljno odabranim elementima psihologije i antropologije. Metodološki dio rada obuhvaća analizu i interpretaciju statističkih podataka na temelju niza longitudinalnoga istraživanja Eurobarometer Standard. Kod analize podataka pravi se razlika između razine Europske unije i razine Republike Hrvatske. Rezultati provedene analize upućuju na rast hibridnoga oblika identiteta koji se sastoji od nacionalnoga identiteta na prvome mjestu i europskoga identiteta na drugome mjestu. Isto tako, građani Europske unije smatraju da im je identitetski bliža lokalna razina države, grada ili sela. Konačno, elementi koji kreiraju dinamiku razvoja europskoga identiteta nisu isti za sve građane Europske unije te ovise o široj društveno-političkoj situaciji.

Ključne riječi
identitet, hibridni identitet, Eurobarometar, Europska unija, Hrvatska

Hrčak ID: 237511

URI
https://hrcak.srce.hr/237511

[engleski]

Posjeta: 52 *