hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.24141/1/6/2/6

Praćenje promjena kemijskih parametara meda ovisno o načinu njegova skladištenja

Marinela Mandić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-0654-9072 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Hrvatska
Paula Sliva   ORCID icon orcid.org/0000-0002-2055-7135 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Hrvatska
Josipa Krković   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1232-5035 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Hrvatska
Anna Pierobon   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9695-2847 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Hrvatska
Jozica Raljević   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6669-9155 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Hrvatska
Jasna Bošnir   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9877-2927 ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska
Danijel Brkić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3258-2968 ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska
Maja Budeč ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska
Dario Lasić ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (798 KB) str. 239-247 preuzimanja: 299* citiraj
APA 6th Edition
Mandić, M., Sliva, P., Krković, J., Pierobon, A., Raljević, J., Bošnir, J., ... Lasić, D. (2020). Praćenje promjena kemijskih parametara meda ovisno o načinu njegova skladištenja. Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 6 (2), 239-247. https://doi.org/10.24141/1/6/2/6
MLA 8th Edition
Mandić, Marinela, et al. "Praćenje promjena kemijskih parametara meda ovisno o načinu njegova skladištenja." Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, vol. 6, br. 2, 2020, str. 239-247. https://doi.org/10.24141/1/6/2/6. Citirano 08.05.2021.
Chicago 17th Edition
Mandić, Marinela, Paula Sliva, Josipa Krković, Anna Pierobon, Jozica Raljević, Jasna Bošnir, Danijel Brkić, Maja Budeč i Dario Lasić. "Praćenje promjena kemijskih parametara meda ovisno o načinu njegova skladištenja." Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti 6, br. 2 (2020): 239-247. https://doi.org/10.24141/1/6/2/6
Harvard
Mandić, M., et al. (2020). 'Praćenje promjena kemijskih parametara meda ovisno o načinu njegova skladištenja', Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 6(2), str. 239-247. https://doi.org/10.24141/1/6/2/6
Vancouver
Mandić M, Sliva P, Krković J, Pierobon A, Raljević J, Bošnir J i sur. Praćenje promjena kemijskih parametara meda ovisno o načinu njegova skladištenja. Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti [Internet]. 2020 [pristupljeno 08.05.2021.];6(2):239-247. https://doi.org/10.24141/1/6/2/6
IEEE
M. Mandić, et al., "Praćenje promjena kemijskih parametara meda ovisno o načinu njegova skladištenja", Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, vol.6, br. 2, str. 239-247, 2020. [Online]. https://doi.org/10.24141/1/6/2/6

Sažetak
Med je po definiciji namirnica kojoj se ništa ne smije dodavati niti oduzimati kako bi zadržala svoja izvorna karakteristična svojstva. Podaci Food Fraud networka govore kako je riječ o hrani koja podliježe sve češćim prevarama potrošača, odnosno krivotvorenju. Med je specifičnog kemijskog i nutritivnog sastava koji mu daju status visokovrijedne hrane. Taj sastav, osim krivotvorenjem sastojaka, može se ugroziti i njegovim neadekvatnim skladištenjem ili pogrešnom manipulacijom tijekom prerade i prodaje. Cilj je ovoga projekta pratiti promjene osnovnih parametara kvalitete meda kao što su kiselost, elektrovodljivost, aktivnost dijastaze i količina hidroksimetilfurfurala (HMF), koji se mijenjaju s duljinom skladištenja, temperaturom i izloženošću meda Sunčevoj svjetlosti.

Istraživanjem je utvrđeno da različiti uvjeti skladištenja meda povezani s promjenom temperaturnog režima imaju utjecaj na promjenu kvalitete meda. Ukupno je analizirano osam uzoraka meda (pet uzoraka meda bagrema i tri uzorka cvjetnog meda), a dobiveni rezultati prikazuju prosječne vrijednosti svih analiziranih uzoraka. Najveće promjene utvrđene su kod dijastaze i HMF-a. Med je skladišten na temperaturi od –20 °C, 0 °C, 20 °C te na temperaturi od 40 °C i 60 °C. Rezultati ukazuju da izlaganje meda višim temperaturama utječe na smanjenje aktivnosti dijastaze ispod 8DN. Jednako tako, rezultati ukazuju da vrijednosti HMF-a pri visokim temperaturama rastu i ako je izloženost meda visokim temperaturama dulja, vrijednosti HMF-a prelaze maksimalne vrijednosti (40mg/kg). Stoga je od velike važnosti da se pri distribuciji i skladištenju meda vodi računa o izloženosti meda utjecaju direktne svjetlosti i temperature okoliša u kojem se med skladišti kako bi se sačuvale prirodne vrijednosti meda. Potrebno je radi zaštite potrošača med skladištiti izvan dohvata Sunčeve svjetlosti i visokih temperatura, a sve u cilju zaštite zdravlja ljudi.

Ključne riječi
med; aktivnost dijastaze; HMF; temperatura skladištenja

Hrčak ID: 244591

URI
https://hrcak.srce.hr/244591

[engleski]

Posjeta: 561 *