Stručni rad

Biospeleološka istraživanja vodene faune anhihalinih špilja i jama na području NP Kornati

Sanja Gottstein orcid.org/0000-0002-1424-2911 ; Zoologijski zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagreb
Branko Jalžić ; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Sažetak

Provedbom biospeleoloških istraživanja na području NP “Kornati” tijekom sedmodnevnog terenskog rada (6. - 13. 9. 2003.) istraženo je ukupno 13 jama od kojih njih 12 ima ulaz s kopna. Samo Potopljena jama u uvali Male Vrulje ima ulaz ispod površine mora. Svi obrađivani objekti su prirodne krške jame. Radi se o malim speleološkim pojavama od kojih je svojom dubinom od 35 m Jama u uvali Velika Ropotnica najdublji dosada poznati speleološki objekt unutar NP Kornati. Svi su speleološki objekti osim Bunara na Kamenom Žaknu istraženi do površine vode. Podvodna aktivnost bila je usmjerena samo na uzimanje uzčraka. Osim toga zbog velike dubine u nekim jamama potrebno je nastaviti speleoronilačka istraživanja što podrazumijeva upotrebu dodatne opreme i ljudi. Pojedini dijelovi jama su umjetno proširivani ili podzidani u svrhu što lakšeg pristupa do vode. Nalazi ulomaka grnčarije svjedoče o uzimanju pitke vode tijekom minulih stoljeća sve od razdoblja Rimljana. Uočeno je da su svi istraživani speleološki objekti u navedenim topografskim kartama označeni topografskim znakom za špilju, što je pogrešno. Vrlo su često te oznake ucrtane i na pogrešnom mjestu. Predstavnike stigobiontne faune pronašili smo na deset lokaliteta. Na većim dubinama vode u anhihalinim objektima, u dijelu gdje je zbog stratifikacije saliniteta prisutna isključivo morska voda, uzorci vodene faune prikupljeni su planktonskom mrežom, te po izlasku iz objekta konzervirani u 4% formalinu i poslani na znanstvenu obradu akademiku Frani Kršiniću iz Laboratorija za ekologiju planktona Oceanografskog instituta iz Dubrovnika. Preliminarna determinacija pokazala je zanimljiv nalaz znanosti nepoznate vrste Badijella jalzici Kršinić, 2005, zbog čega bi bilo izuzetno zanimljivo i značajno provesti dodatna istraživanja u objektima s dubokom vodom kao što su Jama Gravrnjača i Vodena jama na Gustacu. Na temelju rezultata analize slatke do bočate vode u anhihalinim objektima vidljivo je da je dominantna vrsta podzemnog rakušca u anhihalinim jamama NP Kornati vrsta Niphargus hebereri, koja je utvrđena u 10 istraženih objekata. Pojavljuje se u gornjem sloju vode od limničke do mesohaline u rasponu saliniteta od 0,6 do 7,7 ‰. Vrsta Niphargus pectencoronatae je po broju jedinki i broju nalaza vrlo rijetka vrsta podzemnog rakušca u NP Kornati. Tijekom provedenih istraživanja potvrđen je nalaz na tipskom lokalitetu - Jami iznad Vrulja. Dodatna ekološka istraživanja dala bi jasniju sliku raspona ekoloških uvjeta staništa spomenute vrste i omogućila bolje planiranje svrsishodnije zaštite jedinstvenih podzemnih staništa i vrsta koje ih nastanjuju.

Ključne riječi

Biospeleologija; Kornati; Anhialine jame

Hrčak ID:

250306

URI

https://hrcak.srce.hr/250306

Datum izdavanja:

11.12.2007.

Posjeta: 511 *