hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Deset teza o budućnosti Europske unije

Joachim Jens Hesse ; International Institute for Comparative Government and European Policy, Berlin, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (237 KB) str. 41-53 preuzimanja: 765* citiraj
APA 6th Edition
Hesse, J.J. (2003). Deset teza o budućnosti Europske unije. Politička misao, 40 (2), 41-53. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23132
MLA 8th Edition
Hesse, Joachim Jens. "Deset teza o budućnosti Europske unije." Politička misao, vol. 40, br. 2, 2003, str. 41-53. https://hrcak.srce.hr/23132. Citirano 19.09.2020.
Chicago 17th Edition
Hesse, Joachim Jens. "Deset teza o budućnosti Europske unije." Politička misao 40, br. 2 (2003): 41-53. https://hrcak.srce.hr/23132
Harvard
Hesse, J.J. (2003). 'Deset teza o budućnosti Europske unije', Politička misao, 40(2), str. 41-53. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23132 (Datum pristupa: 19.09.2020.)
Vancouver
Hesse JJ. Deset teza o budućnosti Europske unije. Politička misao [Internet]. 2003 [pristupljeno 19.09.2020.];40(2):41-53. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23132
IEEE
J.J. Hesse, "Deset teza o budućnosti Europske unije", Politička misao, vol.40, br. 2, str. 41-53, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23132. [Citirano: 19.09.2020.]

Sažetak
Autor analizira pravce razvoja Europske unije nakon konferencije u Nici. Kako bi se stvorio prikladan i transparentan kompetencijski poredak Europske unije, u današnjoj su raspravi u prvome planu modeli koji su pozajmljeni iz ustava različitih saveznih država. Prvi model je tzv. dual federalism koji je razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj model nastoji striktno razdvojiti europske kompetencije i kompetencije država članica. Drugu mogućnost daje njemački Temeljni zakon. Po ovom bi modelu Europskoj uniji bile pripisane kompetencije prema sistematici isključivoga, konkurentskog i okvirnog zakonodavstva. Autor smatra da bi to dovelo do formalne transparentnosti, ali ne bi posve spriječilo preklapanje nadležnosti Unije, država članica i drugih teritorijalnih jedinica. U tekstu se posebna pažnja poklanja transparentnosti i učinkovitosti reformskog procesa te naglašava da bi valjalo međusobno smisleno usuglasiti vodoravne i okomite reforme kompetencijskog poretka. Što se tiče demokracije, autor smatra da nije potreban novi model demokracije, nego sustavna revizija postojećega sustava odlučivanja u Europskoj uniji. Povrh toga, prava demokratizacija ne bi ciljala samo na reformu institucijskih reguliranja, nego i na jačanje instancija posredovanja. To bi značilo bolji odnos javnosti i parlamenata nacionalnih država te federalnih jedinica u europskim pitanjima. Uz to i pojačano širenje europskih stranačkih organizacija te djelotvornije “europeiziranje” središnjih udruga i ustanova za zastupanje interesa. Na kraju autor raspravlja i o tradicionalnim granicama javnog i privatnog. Javni bi sektor preuzeo od privatnoga gospodarstva iskušane postupke ili bi mu u potpunosti prepustio neke zadatake. S time u vezi trebali bi postojati i jasni kriteriji. Pritom je kao jamstvo inovacija, ekonomičnosti i zaštite od zloporabe nužna učinkovita kontrola od strane parlamenta i vladinih tijela. Ovo bi moglo pomoći da se Europa učini mjestom zajedništva i kooperativnog ponašanja.

Ključne riječi
demokratizacija; Europska unija; federalizam; integracijski proces; kompeticijski poredak; ustav; transparentnost; učinkovitost

Hrčak ID: 23132

URI
https://hrcak.srce.hr/23132

[engleski]

Posjeta: 1.223 *