Filologija, No. 75, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yrvgqtegr9
Fonološke značajke mjesnoga govora Vrbanaca: prilog proučavanju draganićke kajkavštine
Marina Marinković
Sažetak
U radu se na temelju građe prikupljene vlastitim terenskim istraživanjima opisuje fonološka razina mjesnoga govora Vrbanaca. Selo Vrbanci dio su Općine Draganić smještene u neposrednoj blizini grada Karlovca. U dosadašnjim dijalektološkim radovima draganićki govori nisu opsežnije opisivani, premda se nalaze na samom razmeđu dvaju dijalekata kajkavskoga narječja: plješivičko-ozaljskoga i vukomeričko-pokupskoga (te dviju Ivšićevih grupa, prve i treće). Analizom dijalektnoga materijala utvrđeno je da se fonologija ovoga idioma unekoliko razlikuje od susjednih govora ozaljskoga tipa, no i da postoji niz fonoloških značajki koje ga uz te govore vežu: monoftonški vokalizam, prisutnost frikativa ś i ź te afrikata č i ć u konsonantskome inventaru, očuvanje poluglasa u slogu s kratkim akcentom i dr. S druge strane, jat i u dugim i u kratkim slogovima daje zatvoreno /ẹ (za razliku od obližnjih zapadnijih govora s ikavsko-ekavskom zamjenom jata), a distribucija neoakuta bliska je distribuciji u govorima prodindolskoga tipa, pri čemu neoakut dolazi i na starome i na novome mjestu. Posebno su u ovome govoru zamjetne fonemske zamjene (o → u, o → ẹ, ẹ → i; o → a rijetko), čime se on uvelike identificira s ostalim govorima na najistočnijemu kraku plješivičkoprigorske kajkavštine. S obzirom na navedene sumarne značajke, u radu se mjesni govor Vrbanaca preciznije pozicionira na karti jugozapadnoga dijela kajkavskoga narječja, na liniji Ozalj – Tuškani – Domagović.
Ključne riječi
plješivičko-ozaljski kajkavski dijalekt, fonologija, fonološke neutralizacije, Draganić, Vrbanci
Hrčak ID:
254318
URI
Datum izdavanja:
23.3.2021.
Posjeta: 893 *