Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.5673/sip.59.0.3

Kada publika postane sekuritizujući akter: Promena bezbednosne paradigme u vreme pandemije COVID-19

Vladimir Ajzenhamer ; Univerzitet u Beogradu, Fakultet bezbednosti, Republika Srbija
Vanja Rokvić orcid id orcid.org/0000-0002-8382-4616 ; Univerzitet u Beogradu, Fakultet bezbednosti, Republika Srbija


Puni tekst: srpski pdf 5.363 Kb

str. 55-87

preuzimanja: 831

citiraj


Sažetak

Rad konstatuje promenu postojeće bezbednosne paradigme i nudi predlog revizije
teorije sekuritizacije u skladu sa aktuelnim bezbednosnim trendovima proizašlim iz novih
praksi političkog i bezbednosnog komuniciranja, dominantno oslonjenim na internet i digitalno
umrežavanje. Autori polaze od teze da je ekspanzija interneta, online medija i društvenih
mreža, dovela do pojave nove vrste sekuritizacije, čiji stožer više ne čine država i njoj bliske
elite, već su njeni nosioci digitalno umreženi građani. Takvu sekuritizaciju, koja se odvija horizontalno
u svetu digitalnih društvenih mreža, a koja je u mnogome uslovljena fenomenom
online viralnosti, autori određuju kao sekuritizaciju koja kreće „odozdo“ i daju joj naziv BTL
(below the line) sekuritizacija. BTL sekuritizacija podrazumeva proces u kome građani, kojima
je u izvornom teorijskom konceptu namenjena uloga (relativno pasivne) publike, za sebe
prisvajaju atribute nosioca sekuritizujućeg diskursa, delaju kao sekuritizujući akteri i razvijaju
sopstvene potencijale za implementaciju sekuritizujuće mere.
Opisana promena trenutno je najuočljivija na polju zdravstvene bezbednosti gde je delovanje
tzv. antivakserskog pokreta dalo prve opipljive argumente u korist polazne tvrdnje ovog rada
- hipoteze o viralnoj „detronizaciji” političkih elita sa pozicije ekskluzivnog sekuritizujućeg
aktera. Na primeru antivakserskog pokreta uočljiva je još jedna bitna odlika novog sekuritizujućeg
„trenda” - diskurzivno poistovećivanje države (kao legitimnog sekuritizatora) sa pretnjom
koju je neophodno sekuritizovati. Naime, usled uvođenja nepopularnih mera za suzbijanje
zdravstvenih pretnji (npr. vakcinacija, karantin i drugi vidovi socijalnih restrikcija) vlast, od
strane građana, i sama biva percipirana kao egzistencijalna pretnja, čemu svedoči i viralni „sekuritizujući”
narativ koji se, posredstvom društvenih mreža, širi među građanima Srbije nakon
izbijanja globalne pandemije COVID-19.

Ključne riječi

sekuritizacija; BTL; antivakseri; društvene mreže; viralnost; akter; publika; COVID-19; Republika Srbija

Hrčak ID:

255046

URI

https://hrcak.srce.hr/255046

Datum izdavanja:

1.4.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.756 *