hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Suvremeni trendovi vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj

Darko Preiner   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4598-2207 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
Ana-Marija Jagatić Korenika ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
Zvjezdana Marković ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo; Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja
Ana Jeromel ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

Puni tekst: hrvatski, pdf (446 KB) str. 323-332 preuzimanja: 41* citiraj
APA 6th Edition
Preiner, D., Jagatić Korenika, A., Marković, Z. i Jeromel, A. (2021). Suvremeni trendovi vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite, 21 (3), 323-332. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/255958
MLA 8th Edition
Preiner, Darko, et al. "Suvremeni trendovi vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj." Glasilo biljne zaštite, vol. 21, br. 3, 2021, str. 323-332. https://hrcak.srce.hr/255958. Citirano 25.07.2021.
Chicago 17th Edition
Preiner, Darko, Ana-Marija Jagatić Korenika, Zvjezdana Marković i Ana Jeromel. "Suvremeni trendovi vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj." Glasilo biljne zaštite 21, br. 3 (2021): 323-332. https://hrcak.srce.hr/255958
Harvard
Preiner, D., et al. (2021). 'Suvremeni trendovi vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj', Glasilo biljne zaštite, 21(3), str. 323-332. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/255958 (Datum pristupa: 25.07.2021.)
Vancouver
Preiner D, Jagatić Korenika A, Marković Z, Jeromel A. Suvremeni trendovi vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite [Internet]. 2021 [pristupljeno 25.07.2021.];21(3):323-332. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/255958
IEEE
D. Preiner, A. Jagatić Korenika, Z. Marković i A. Jeromel, "Suvremeni trendovi vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj", Glasilo biljne zaštite, vol.21, br. 3, str. 323-332, 2021. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/255958. [Citirano: 25.07.2021.]

Sažetak
Hrvatska se može s punim pravom smatrati vinogradarskom zemljom s dugom i bogatom tradicijom proizvodnje vina. Zahvaljujući raznolikosti okolišnih uvjeta, prisutnih na različitim uzgojnim područjima, dugoj povijesti i mnogobrojnim sortama u uzgoju, teško je dati kratak opis te proizvodnje kao i jasno definirati trendove. Svakako se može reći kako se radi o proizvodnji koju odlikuje veliko bogatstvo i raznolikost, koja ima neke svoje nedostatke, ali istovremeno nudi velike mogućnosti. Suvremeni razvoj vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Hrvatskoj, koji započinje potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća, do danas je rezultirao relativno velikim brojem malih i srednjih proizvođača koji njeguju raznolikost i specifičnosti pojedinih područja. S obzirom na relativno malu proizvodnju, taj segment proizvođača često nudi visokokvalitetna vina, pri čemu njihovu vrijednost nastoje dodatno povećati naglašavajući tradiciju, izvornost i općenito specifičnost. Svega je nekoliko velikih proizvođača koji su uspješno preživjeli tranziciju, prilagodili se modernim trendovima i nastoje zadržati svoj dio tržišta, nudeći primarno vina s relativno dobrim odnosom cijene i kvalitete. Pritom se često moraju boriti s velikim pritiskom konkurencije koja je prisutna u spomenutom segmentu, kako iz ostalih zemalja EU-a, tako i iz zemalja Novoga svijeta. Graševina je već dugo najvažnija sorta, i zauzima otprilike četvrtinu svih vinogradarskih površina, a slijede malvazija istarska i plavac mali. Autohtone sorte prepoznate su već duže vrijeme kao vrlo važne, kako trenutačno, tako i za budući razvoj vinogradarstva u Hrvatskoj. S obzirom na to, velika se pažnja pridaje unaprjeđenju njihova uzgoja. Postoje brojni problemi u tom kontekstu, a među najvećima je nedostatak kvalitetna sadnog materijala autohtonih sorata, što je posebno izraženo kod onih rijetkih, slabije zastupljenih. Slijedi i problem iznimno nepovoljna sanitarnog statusa proizvodnih nasada, tj. visokog stupnja zaraženosti gospodarski značajno štetnim virusima, kao i nedovoljne prilagodbe ampelotehničkih zahvata i enoloških postupaka za iskorištenje punog kvalitativnog i kvantitativnog potencijala te grupe sorata. Zbog rješavanja tih problema već se dugo provode različite aktivnosti u vidu projekata klonske i sanitarne selekcije, kojima se nastoji unaprijediti genska osnova autohtonih sorata i uspostaviti sustav proizvodnje zdravog i kvalitetnog sadnog materijala. Također, provode se različita primijenjena istraživanja zbog unaprjeđenja i maksimalnog iskorištenja potencijala vinogradarske i vinarske proizvodnje autohtonih sorata. Posljednjih nekoliko godina odvijaju se velike investicije potpomognute sufinanciranjem iz EU-fondova, posebno za mlade proizvođače. To je imalo pozitivan utjecaj na brojne mlade proizvođače koji su naslijedili ili pokrenuli proizvodnju i zadržali se u ruralnim područjima. Unatoč negativnu utjecaju pandemije koronavirusa COVID-19 tijekom posljednjih godinu dana, u nadolazećem se razdoblju očekuje daljnji napredak ovoga sektora ako se situacija normalizira.

Hrčak ID: 255958

URI
https://hrcak.srce.hr/255958

Posjeta: 103 *