hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Knjige glagoljaša Zadarske nadbiskupije u srednjem vijeku

Petar Runje ; Ogulin, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (273 KB) str. 151-184 preuzimanja: 1.236* citiraj
APA 6th Edition
Runje, P. (2007). Knjige glagoljaša Zadarske nadbiskupije u srednjem vijeku. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (49), 151-184. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/26683
MLA 8th Edition
Runje, Petar. "Knjige glagoljaša Zadarske nadbiskupije u srednjem vijeku." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , br. 49, 2007, str. 151-184. https://hrcak.srce.hr/26683. Citirano 28.05.2020.
Chicago 17th Edition
Runje, Petar. "Knjige glagoljaša Zadarske nadbiskupije u srednjem vijeku." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru , br. 49 (2007): 151-184. https://hrcak.srce.hr/26683
Harvard
Runje, P. (2007). 'Knjige glagoljaša Zadarske nadbiskupije u srednjem vijeku', Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (49), str. 151-184. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/26683 (Datum pristupa: 28.05.2020.)
Vancouver
Runje P. Knjige glagoljaša Zadarske nadbiskupije u srednjem vijeku. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru [Internet]. 2007 [pristupljeno 28.05.2020.];(49):151-184. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/26683
IEEE
P. Runje, "Knjige glagoljaša Zadarske nadbiskupije u srednjem vijeku", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 49, str. 151-184, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/26683. [Citirano: 28.05.2020.]

Sažetak
Budući da je do danas ostao sačuvan vrlo mali broj knjižnog fonda iz srednjega vijeka, čini mi se da nas ovo kratko nabrajanje knjiga prema arhivskim izvorima uvjerava u postojanje nekoć veoma velikog broja rukopisnih kodeksa. Svaki svećenik imao je za vlastitu uporabu najosnovnije knjige, a to su misal i brevijar. Bio je neobično velik broj svećenika pa je bio i veoma velik broj rukopisnih kodeksa koji su propali. K tomu su redovnici i redovnice imali obvezu privatnih i zajedničkih molitava iz knjiga. Nije dovoljno istraženo koliko su redovnice imale privatnih molitvenih priručnika. Dobro se sjetiti da je na popisu pučanstva 1527. godine u pet ženskih samostana bilo preko 180 duša. Sigurno nisu sve bile zavjetovane redovnice, ali kad se uzme u obzir koliko je bilo redovnika, biskupijskih svećenika u Zadru, s pravom pomišljamo da je u gradu bio zaista velik broj rukopisnih knjiga. Na zadarskim otocima pasle su na tisuće blaga sitnoga zuba čija je koža korištena za izradu rukopisnih knjiga. Uzroci tomu što je ostao odviše malen broj rukopisnih kodeksa mnogobrojni su: istrošenost papira pa i pergamene, uništavanje u poplavama i paležima, krađa i napuštanje domova. Ne manje značajan uzrok je pojava tiskanih knjiga pa rukopisne postaju suvišne jer su tiskane uvijek suvremenije. Kako su u optjecaj dolazili novi obrasci svetaca, tako su stare, posebno rukopisne knjige, bivale manjkave i to je uzrok nestanka. Uz ovdje nabrojene uzroke uništavanja i nestanka rukopisnih kodeksa sigurno ih je još mnogo jer je svaka knjiga imala i ima svoju sudbinu.

Ključne riječi
glagoljaške knjige; Zadarska nadbiskupija; srednji vijek

Hrčak ID: 26683

URI
https://hrcak.srce.hr/26683

[engleski]

Posjeta: 1.828 *