hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara

Zlatko Karač

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 189-211 preuzimanja: 808* citiraj
APA 6th Edition
Karač, Z. (1993). Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara. Prostor, 1 (2-4(2-4)), 189-211. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/30789
MLA 8th Edition
Karač, Zlatko. "Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara." Prostor, vol. 1, br. 2-4(2-4), 1993, str. 189-211. https://hrcak.srce.hr/30789. Citirano 14.06.2021.
Chicago 17th Edition
Karač, Zlatko. "Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara." Prostor 1, br. 2-4(2-4) (1993): 189-211. https://hrcak.srce.hr/30789
Harvard
Karač, Z. (1993). 'Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara', Prostor, 1(2-4(2-4)), str. 189-211. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/30789 (Datum pristupa: 14.06.2021.)
Vancouver
Karač Z. Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara. Prostor [Internet]. 1993 [pristupljeno 14.06.2021.];1(2-4(2-4)):189-211. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30789
IEEE
Z. Karač, "Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara", Prostor, vol.1, br. 2-4(2-4), str. 189-211, 1993. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30789. [Citirano: 14.06.2021.]

Sažetak
Na bogatom prapovijesnom i antičkom naseobinskom supstratu, od kraja VIII. stoljeća razvija se marlcantna aglomeracija srednjovjekovnog Vukova(ra). Za ranu fazu njegove urbane nukleacije (oko 800. -1220.), važne su pozicije starohrvatskih nekropola (Lijeva i Kriva Bara, Novi Vukovar) koje se dovode u prostomu korelaciju II vjerojatnim položajem prvog ranosrednjovjekovnog naselja. Kaliniji medievalni grad (1220.-1526.) bio je oblikovan od tri prostorne cjeline: kraljevskoga kaštela (spom. 1231.), jobagionskog naselja na visokom platou oko današnje gimnazije, te velikoga trgovačko-obrtničkog podgrada smještenog u dolini uz glavni put i luku (slobodni kraljevski grad od 1231.).

Prema rektificiranim gabaritima naselja s najstarijih planova Vukovara (XVII. st.) pretpostavlja se da je ovdje nastao jedan od najvećih gradova srednjovjekovne Slavonije, s ukupno 20-25 ha urbanizirane površine i 350 kuća. Na području današnjega grada u to je vrijeme postojalo još tridesetak manjih prigradskih naselja (najvatnija su Varoš, Vodokalj i Herijevac) za koja se predlažu moguće ubikacije.

Iako u Vukovaru nema sačuvanih ostataka srednjovjekovne arhitekture, na temelju izvora naznačene su osnovne karakteristike romaničko-gotičke utvrde, zatim župnih crkava Sv. Jurja i Sv. Lamberta, kao i sakralnih zdanja iz najbliže okolice grada. Spominju se i drvene kuće, te vodenice na Vuki. Medievalna urbana matrica održala se i u razdoblju turske vladavine (1526.-1687.) kada se grad u stagnantnim okolnostima vrlo malo mijenjao. Tek nakon velikog razaranja Vukovara u danima turskog rasapa (1687.) gube se elementi srednjovjekovnoga strukturalnog kontinuiteta u planu novoga baroknoga grada.

Hrčak ID: 30789

URI
https://hrcak.srce.hr/30789

[engleski]

Posjeta: 1.205 *