Izvorni znanstveni članak
Koncept umreživanja gradova - globalizacija
Marjan Hočevar
; Centar za sociologiju prostora, Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, Ljubljana, Slovenija
Sažetak
Članak je prerađen tekst petoga poglavlja autorove knjige Novi urbani trendovi: prizorišta u gradovima - mreža gradova (New Urban
Trends: Localeness in Towns: Network among Towns, Hočevar, 2000.). Autor se bavi konceptualizacijom (neprostornih) mrežnih
tokova, jednim temeljnim interpretacijskim mehanizmom regulacije
odnosno selekcije urbane dostupnosti u kontekstu preobrazbe prostornog ustroja gradova, što ga ujedno zahvaća i mijenjanje
prostornih praksa individualnih aktera. Prvo nastoji sustavno vrednovati značaj pojma mreža u djelatnosti urbanog umreživanja.
Pritom ističe potrebu uklanjanja nedosljednosti u uporabi pojmova
što su se s tim u vezi u zadnjem desetljeću pojavili u društvenoznanstvenoj literaturi i urbanoj sociologiji. Zato ponajprije
određuje i pojašnjava razliku između infrastrukturnih mreža gradova
i mreža aktera. To je bitno kako bi sociolozi pojam mreža i njegove
izvedenice rabili kao dio kategorijalnog aparata. Autor dokazuje
jednostranost poimanja djelovanja virtualnih - neprostornih mreža
samo kao čimbenika relacijske prostorno-vremenske manipulabilnosti. S tog motrišta tumači i neuterneljenost prevladavajučeg uvjerenja kako trend povećavanja virtualne
dostupnosti nužno prouzročuje instrumentalizaciju prostornosti gradova (instrumentalization of urban spaceness), povećavanje
sličnosti među gradovima i nerazlučivost lokacija unutar gradova.
Zastupa i utemeljuje postavku da neprostorne mreže kao organizacijsko načelo djelovanja nemaju samo povezujuću (relacijsku, dostupnosnu), nego također razlučujuću (razlikovnu)
funkciju: raščlambom grada kao sustava utvrđuje koliko i kako
povezujuća funkcija mrežnih transakcija pobuđuje, sili ili
jamči »valorizaciju atributa« nekoga grada odnosno pojedinoga gradskog prizorišta. Tu je riječ, što podrobnije tumači, o uvjetima
fizičke kvalitete prostornih jedinica lokalizaciji globalnosti, što se u
gradovima očituje u kvaliteti specifične gradske mjesnosti (urban
placeness), naspram univerzalne i instrumentaine kakvoće gradske
prostornosti (urban spaceness). Na razini obrade pojedinačnih aktera
ustanovio je, pak, koliko i kako njihova iskustva s prostorima tokova, tj. s globalnom dostupnošću (accessibility) i dosežnošću
(reacbability), pobuđuju na refleksivan odnos spram grada ili prema
pojedinom gradskom prizorištu i kako akteri na toj osnovi odabiru
različite oblike fizičke prisutnosti u njemu.
Ključne riječi
globalizacija; konceptualizacija urbanog umreživanja; mreža gradova; mreža urbanih aktera; prizorište; prostornost; prostor tokova; prostor mjesta
Hrčak ID:
33224
URI
Datum izdavanja:
10.3.2009.
Posjeta: 2.224 *