hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Politička kultura i međunacionalni odnosi u demokraciji

Vladimir Vujčić ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (153 KB) str. 25-49 preuzimanja: 393* citiraj
APA 6th Edition
Vujčić, V. (1998). Politička kultura i međunacionalni odnosi u demokraciji. Politička misao, 35 (2), 25-49. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33436
MLA 8th Edition
Vujčić, Vladimir. "Politička kultura i međunacionalni odnosi u demokraciji." Politička misao, vol. 35, br. 2, 1998, str. 25-49. https://hrcak.srce.hr/33436. Citirano 22.10.2019.
Chicago 17th Edition
Vujčić, Vladimir. "Politička kultura i međunacionalni odnosi u demokraciji." Politička misao 35, br. 2 (1998): 25-49. https://hrcak.srce.hr/33436
Harvard
Vujčić, V. (1998). 'Politička kultura i međunacionalni odnosi u demokraciji', Politička misao, 35(2), str. 25-49. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33436 (Datum pristupa: 22.10.2019.)
Vancouver
Vujčić V. Politička kultura i međunacionalni odnosi u demokraciji. Politička misao [Internet]. 1998 [pristupljeno 22.10.2019.];35(2):25-49. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33436
IEEE
V. Vujčić, "Politička kultura i međunacionalni odnosi u demokraciji", Politička misao, vol.35, br. 2, str. 25-49, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33436. [Citirano: 22.10.2019.]

Sažetak
U ovome se radu pokušalo pokazati kako međunacionalne odnose u demokraciji nije moguće rješavati samo pravnim, ekonomskim i institucionalnim sredstvima, već u tome okviru politička kultura, zapravo građanska demokratska politička kultura, može imati vrlo značajnu ulogu. Analiza je pokazala da ne postoji mogućnost izgradnje transnacionalnog demokratskog građanstva koje bi bilo oslobođeno svih askriptivnih kriterija i identiteta, kao što su religija, etnicitet, itd. U tome okviru je pokazano kako klasični liberalizam zapostavlja različite identitete (etničke, nacionalne, itd.), dok komunitarni liberalizam zapostavlja isključujuću snagu različitih identiteta. Pokazano je, također, da postoji više koncepcija građanskog identiteta (liberalne, komunitarne, te socijalno-grupne) i da svaka od tih koncepcija može imati različiti utjecaj na odnos građana i njegove političke zajednice. Na kraju je analiziran odnos između patriotizma i međunacionalnih odnosa u demokraciji. Pokazano je kako patriotizam u uvjetima sve veće društvene pluralizacije, unatoč procesima različitih političkih integracija, može imati značajnu ulogu u premošćivanju političkih i kulturalnih atomizacija i sukoba u društvu. On tu ulogu može izvršiti samo ako se konstituira u građanskom, a ne u sirovom (zafiksiranom) etničkom smislu, iako nacionalno određuje margine i smisao toga konstituiranja, tj. ako se razvija kao odanost prema domovini u okviru simultanog razvoja demokracije i ljudskih prava. U cjelini, ovaj rad je pokušao argumentirano pokazati kako je za razvoj stabilne političke zajednice nužno razvijati demokratsku političku kulturu, koja će pomoći u rješavanju složenih i osjetljivih odnosa između različitih etničkih i kulturalnih zajednica. A patriotizam u tome procesu ima i može imati značajnu ulogu. On osigurava margine i legitimitet svakom iole smislenom političkom diskursu i svakom ozbiljnom političkom subjektu.

Hrčak ID: 33436

URI
https://hrcak.srce.hr/33436

[engleski]

Posjeta: 833 *