hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu

Ivan Karlić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7550-0857 ; Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (394 KB) str. 793-804 preuzimanja: 576* citiraj
APA 6th Edition
Karlić, I. (2008). Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu. Filozofska istraživanja, 28 (4), 793-804. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/36900
MLA 8th Edition
Karlić, Ivan. "Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu." Filozofska istraživanja, vol. 28, br. 4, 2008, str. 793-804. https://hrcak.srce.hr/36900. Citirano 19.06.2021.
Chicago 17th Edition
Karlić, Ivan. "Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu." Filozofska istraživanja 28, br. 4 (2008): 793-804. https://hrcak.srce.hr/36900
Harvard
Karlić, I. (2008). 'Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu', Filozofska istraživanja, 28(4), str. 793-804. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/36900 (Datum pristupa: 19.06.2021.)
Vancouver
Karlić I. Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu. Filozofska istraživanja [Internet]. 2008 [pristupljeno 19.06.2021.];28(4):793-804. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/36900
IEEE
I. Karlić, "Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu", Filozofska istraživanja, vol.28, br. 4, str. 793-804, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/36900. [Citirano: 19.06.2021.]

Sažetak
Što se može očekivati od susreta i dijaloga između kulture i Crkve (teologije, vjere)? Polazna točka u ovoj raspravi je novum kojega je iznjedrio Drugi vatikanski sabor; kulturalno gledano, on predstavlja događaj kojim su srušene umjetne prepreke između kulture (svijeta) i Crkve (vjere, teologije). Upravo taj događaj čini se da je širom otvorio vrata susretu i dijalogu između Crkve (teologije) i kulturalnog ambijenta u kojemu se i Crkva nalazi.
Crkveno-teološko zauzimanje za dijalog sa suvremenom kulturom moralo bi, prema autorovu mišljenju, ispuniti neke zahtjeve ili pretpostavke, kako bi taj dijalog ne samo bilo lakše ostvariti nego da donese i određene plodove svijetu i čovječanstvu. Jedna od prvih pretpostavki jest simpatija (koja može biti i kritička) u odnosu prema svijetu i vremenu u kojemu se živi i djeluje; to je neophodan prvi korak u uspostavljanju »prvoga kontakta« između Crkve (teologije) i kulture. Druga je pretpostavka ona koja se odnosi na snažniju valorizaciju uloge lokalnih crkava (na nacionalnoj ili kontinentalnoj razini) koje se čine (u odnosu na univerzalnu Crkvu) primjerenijim subjektima što će lakše naći dodirne točke između općeljudskih pitanja i kulturalno elaboriranog navještaja vjere. Nadalje, unutar Crkve sve važnije mjesto i ulogu u vođenju dijaloga sa suvremenom kulturom trebaju imati vjernici-laici, tj. muževi i žene više uronjeni u razna svjetska (kulturalna) životna područja kao što su politika, gospodarstvo, zdravstvo, itd. Unutar same Crkve valjalo bi sjediniti tzv. »benediktinsku duhovnost«, koja privilegira autoritet (auctoritas), s tzv. »franjevačkom osjetljivošću« koja je više usmjerena na bratstvo/sestrinstvo (fraternitas), ne samo među ljudima nego i sa svim stvorenim. Konačno, ne treba zaboraviti niti razlikovanje između vjere i teologije (koja je po svojoj naravi »kultura vjere«): to razlikovanje, koje ne znači strogo dijeljenje, otvara prostore da se različitim kulturalnim načinima izrekne vjera u Isusa Krista u različitim ozemljima i ambijentima u kojima ljudi obitavaju.

Ključne riječi
Crkva; teologija; kultura; dijalog; istraživanje; Drugi vatikanski sabor

Hrčak ID: 36900

URI
https://hrcak.srce.hr/36900

[engleski]

Posjeta: 1.197 *