hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Djelovanje politike EU-a na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj

Branka Šakić Bobić
Zoran Grgić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-1635-4316 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mario Njavro

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 125-132 preuzimanja: 985* citiraj
APA 6th Edition
Šakić Bobić, B., Grgić, Z. i Njavro, M. (2009). Djelovanje politike EU-a na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj. Mljekarstvo, 59 (2), 125-132. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/37626
MLA 8th Edition
Šakić Bobić, Branka, et al. "Djelovanje politike EU-a na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj." Mljekarstvo, vol. 59, br. 2, 2009, str. 125-132. https://hrcak.srce.hr/37626. Citirano 12.11.2019.
Chicago 17th Edition
Šakić Bobić, Branka, Zoran Grgić i Mario Njavro. "Djelovanje politike EU-a na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj." Mljekarstvo 59, br. 2 (2009): 125-132. https://hrcak.srce.hr/37626
Harvard
Šakić Bobić, B., Grgić, Z., i Njavro, M. (2009). 'Djelovanje politike EU-a na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj', Mljekarstvo, 59(2), str. 125-132. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/37626 (Datum pristupa: 12.11.2019.)
Vancouver
Šakić Bobić B, Grgić Z, Njavro M. Djelovanje politike EU-a na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj. Mljekarstvo [Internet]. 2009 [pristupljeno 12.11.2019.];59(2):125-132. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/37626
IEEE
B. Šakić Bobić, Z. Grgić i M. Njavro, "Djelovanje politike EU-a na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj", Mljekarstvo, vol.59, br. 2, str. 125-132, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/37626. [Citirano: 12.11.2019.]

Sažetak
Godinu 2007. na svjetskom tržištu mlijeka obilježio je nagli porast cijena. Tržište je privremeno stabilizirano polovicom 2008. godine, kada je Europska komisija zastupnicima Europskog parlamenta predstavila prijedlog modernizacije Zajedničke poljoprivredne politike. Glavni su elementi prijedloga Europske komisije da se trajno ukine obveza kojom se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, te ukidanje veze između visine subvencija s količinom proizvodnje. Ulazak zemalja Istočne i Središnje Europe u Europsku uniju kod njih je uvjetovao smanjenje poljoprivrednih taksi i cijena mlijeka. Danas su u “novim” članicama zaštitne carine u pravilu niže nego prije ulaska u EU (iznimka su Poljska i Rumunjska). Troškovi proizvodnje u novim članicama u pravilu su viši nego u EU, pa je na proizvođače mlijeka pojačan tržni pritisak za povećanje kapaciteta (osnovnog stada), povećanje iskorištenja kapaciteta (muznost po grlu) i proizvodnje s nižom cijenom koštanja. Kako dio manjih proizvođača ne može reagirati na ovaj pritisak unaprjeđenjem svoje proizvodnje, nepovratno odlazi iz mljekarstva. Posljedica je u pravilu smanjenje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u zemljama novim članicama EU-a. Današnja tržna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je oko 650 milijuna litara, a u proizvodnji je 234 tisuće muznih krava. U našem mljekarstvu u posljednjih pet godina napravljen je značajan pomak sa stajališta proizvodnje i otkupa. Pomoć sektoru svakogodišnjim visokim ulaganjima kroz državne poticaje i kredite, te poticaje mljekare na osnovnu cijenu i poticaj države donijela je povećanje otkupa za 211 milijuna litara u zadnjem petogodišnjem razdoblju, ali i značajno smanjenje broja proizvođača. Da bismo ostali na današnjoj razini proizvodnje, odnosno otkupa koji se jedini računa u kvotu I, s oko 90 % mlijeka u standardu, potrebno je povećati udio mlijeka u standardu za oko 119 milijuna litara. Takvo povećanje kvalitete proizvodnje u razdoblju našeg pregovaranja s EU-om i neposredno nakon planiranog ulaska Hrvatske u EU dok još imamo neki prostor “slobodnog” uređivanja agrarne politike (oko tri godine ukupno), ne može se očekivati na današnji način.

Ključne riječi
mljekarstvo; Europska unija; agrarna politika

Hrčak ID: 37626

URI
https://hrcak.srce.hr/37626

[engleski]

Posjeta: 1.871 *