hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Globalno civilno društvo kao koncept i praksa u procesima globalizacije

Dragica Vujadinović ; Sveučilište u Beogradu, Pravni fakultet, Beograd, Srbija

Puni tekst: engleski, pdf (466 KB) str. 79-99 preuzimanja: 1.048* citiraj
APA 6th Edition
Vujadinović, D. (2009). Global Civil Society as Concept and Practice in the Processes of Globalization. Synthesis philosophica, 24 (1), 79-99. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/41156
MLA 8th Edition
Vujadinović, Dragica. "Global Civil Society as Concept and Practice in the Processes of Globalization." Synthesis philosophica, vol. 24, br. 1, 2009, str. 79-99. https://hrcak.srce.hr/41156. Citirano 26.06.2019.
Chicago 17th Edition
Vujadinović, Dragica. "Global Civil Society as Concept and Practice in the Processes of Globalization." Synthesis philosophica 24, br. 1 (2009): 79-99. https://hrcak.srce.hr/41156
Harvard
Vujadinović, D. (2009). 'Global Civil Society as Concept and Practice in the Processes of Globalization', Synthesis philosophica, 24(1), str. 79-99. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/41156 (Datum pristupa: 26.06.2019.)
Vancouver
Vujadinović D. Global Civil Society as Concept and Practice in the Processes of Globalization. Synthesis philosophica [Internet]. 2009 [pristupljeno 26.06.2019.];24(1):79-99. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41156
IEEE
D. Vujadinović, "Global Civil Society as Concept and Practice in the Processes of Globalization", Synthesis philosophica, vol.24, br. 1, str. 79-99, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41156. [Citirano: 26.06.2019.]

Sažetak
Najnovije rasprave o civilnom društvu razmatrale su procese globalizacije čime je proširen teorijski diskurs kako bi se obuhvatio pojam globalnoga civilnog društva.
Pojam i praksa civilnog društva globalizirali su se na način koji odražava empirijske procese međupovezivanja društava i oblikovanja svjetskog društva. Iz normativno mobilizirajuće perspektive, aktivisti i teoretičari civilnoga društva ističu potrebu za obranom svjetskog društva od globalne prijetnje nuklearnim ratom, ekoloških katastrofa, zločina i nasilja, dominacije svjetskih sila nad sudbinom pojedinih zemalja i društava, tj. potrebu da se ono suprotstavi tendenciji »politike moći« na svjetskoj razini i da obrani autonomiju (svjetskog) društva kao onoga koje je primarno uskladivo s ekspanzijom politika koje su zasnovane na vladavini zakona diljem svijeta, a neuskladivo s politikom sile, državnih razloga i dominacijom svjetskih središta moći.
Procesi globalizacije rezultiraju sukobljavanjem i/ili asimilativnim prelaženjem civilizacija i kultura, kao i kontroverznim tendencijama: s jedne strane, pokušaja uvođenja međunarodnih političkih institucija i usvajanja međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava, za zaštitu demokratskih vrijednosti, za borbu protiv terorizma i segregacije prema različitim osnovama, vodeći time prema globalnoj standardizaciji kulture ljudskih prava i demokratskog političkog i pravnog poretka, a s druge strane, rastom ksenofobije, partikularizacije i etnonacionalizma, građanskih ratova, ekoloških prijetnji, globalnog terorizma, prijetnjom problema gladi, nuklearnog rata, novim bolestima itd.
Suvremena pobjeda liberalnih i demokratskih vrijednosti pozitivni je doseg, no praćen osporavanim pitanjem suvereniteta, propadanjem urbanog, rasizmom, etničkim čišćenjem, ksenofobijom, neuspjelim političkim legitimacijama (na Zapadu), a na globalnoj razini praćen je: globalnom nepravdom, siromaštvom, ekološkim opasnostima, masovnim i smrtonosnim bolestima, ugnjetavanjem manjinskih skupina, nezaustavljivim rastom stanovništva, velikim nesrazmjerima političke i ekonomske moći, terorizmom na globalnoj razini, prijetnjom nuklearnom katastrofom itd.
Globalno civilno društvo ima tri dimenzije: 1.) empirijski fenomen globaliziranih društvenih relacija, međupovezanosti, 2.) mobiliziranje, formativnu silu projekta/vizije i 3.) društvene čimbenike (pokrete) na globalnoj/transnacionalnoj razini.
Antiglobalizacijski pokret je pokušaj djelovanja nasuprot uočenim negativnim aspektima tekućih procesa globalizacije. Iako pristaše tog pokreta često djeluju uigrano, sam je pokret heterogen i obuhvaća raznolika, povremeno suprotstavljena, shvaćanja tog procesa, alternativna viđenja, strategije i taktike. Prema tome, iznijansirani pojmovi obuhvaćaju antikapitalističku/ antikorporativnu alternativnu globalizaciju. Njegovi sudionici mogu koristiti pozitivne izraze poput ‘globalna pravda’ ili ‘pokret za poštenu trgovinu’; ili ‘pokret za Globalnu Pravednost i Solidarnost’; ili ‘Pokret svih Pokreta’; ili jednostavno ‘Pokret’; ili ‘antikorporativni kapitalistički pokret’.
Općenito govoreći, antiglobalizacijski pokret kao takav nije u velikoj mjeri suprotnost globalizaciji nego je oporba određenom načinu na koji se ona odvija – kao što je to neoliberalni proces globalizacije. U tom smislu, mnogi predstavnici Pokreta više vole da ih se naziva altermondijalizmom.

Ključne riječi
civilno društvo; globalno civilno društvo; globalizacijski procesi; antiglobalizacijski pokret

Hrčak ID: 41156

URI
https://hrcak.srce.hr/41156

[engleski] [francuski] [njemački]

Posjeta: 2.532 *