hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka

Vesna Očić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb
Josip Leto
Zoran Grgić

Puni tekst: hrvatski, pdf (308 KB) str. 330-335 preuzimanja: 766* citiraj
APA 6th Edition
Očić, V., Leto, J. i Grgić, Z. (2009). Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka. Mljekarstvo, 59 (4), 330-335. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/45057
MLA 8th Edition
Očić, Vesna, et al. "Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka." Mljekarstvo, vol. 59, br. 4, 2009, str. 330-335. https://hrcak.srce.hr/45057. Citirano 15.10.2019.
Chicago 17th Edition
Očić, Vesna, Josip Leto i Zoran Grgić. "Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka." Mljekarstvo 59, br. 4 (2009): 330-335. https://hrcak.srce.hr/45057
Harvard
Očić, V., Leto, J., i Grgić, Z. (2009). 'Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka', Mljekarstvo, 59(4), str. 330-335. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/45057 (Datum pristupa: 15.10.2019.)
Vancouver
Očić V, Leto J, Grgić Z. Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka. Mljekarstvo [Internet]. 2009 [pristupljeno 15.10.2019.];59(4):330-335. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/45057
IEEE
V. Očić, J. Leto i Z. Grgić, "Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka", Mljekarstvo, vol.59, br. 4, str. 330-335, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/45057. [Citirano: 15.10.2019.]

Sažetak
U nas su još uvijek nedovoljno istraženi ekonomski učinci različitih načina sjetve travnjaka. U svrhu utvrđivanja ekonomskih učinaka, postavljen je trogodišnji poljski pokus u Crkvenom Boku kod Siska. Utvrđivane su produkcija i ekonomske vrijednosti travnjaka zasnovanih direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova od 18 i 9 cm, klasičnom sjetvom, renoviranjem prirodnog travnjaka direktnom sjetvom u postojeću tratinu bez primjene herbicida, i kao kontrola prirodni travnjak. U cjelokupnom razdoblju istraživanja najproduktivniji je bio travnjak zasnovan klasičnom sjetvom (38,84 t/ha zelene mase), dok su najmanje produktivni bili prirodni travnjak te travnjak renoviran direktnom sjetvom u tratinu bez primjene herbicida (10,92 odnosno 11,63 t/ha zelene mase). Po jedinici površine, razlike u vrijednosti proizvodnje kreću se od 3276 kn/ha, što je ostvareno kod prirodnog travnjaka, do 17.478 kn/ha, što je ostvareno klasičnom sjetvom. Koeficijent ekonomičnosti najveći je kod direktne sjetve u kukuruzište s razmakom redova od 9 cm (koeficijent 3,17), dok se prirodni travnjak nalazi na samoj granici ekonomičnosti s koeficijentom 1,00. Odnosi uloženog i dobivenog, mjereni vrijednošću doprinosa pokrića, kreću se od 6 kn/ha (kontrola - prirodni travnjak) do 11.420 kn/ha (klasična sjetva). Gledajući proizvodnju sijena, najveću je produkciju pokazala klasična sjetva sa 7,11 t/ha sijena, dok su najmanju proizvodnju postignuli prirodni travnjak i renovirani prirodni travnjak (2,87 odnosno 2,86 t/ha).

Ključne riječi
sjetva travnjaka; produktivnost; cijena koštanja; doprinos pokrića; ekonomičnost

Hrčak ID: 45057

URI
https://hrcak.srce.hr/45057

[engleski]

Posjeta: 1.206 *