hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti

Katarina Rukavina ; Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (409 KB) str. 567-586 preuzimanja: 7.084* citiraj
APA 6th Edition
Rukavina, K. (2009). Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti. Filozofska istraživanja, 29 (3), 567-586. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/46142
MLA 8th Edition
Rukavina, Katarina. "Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti." Filozofska istraživanja, vol. 29, br. 3, 2009, str. 567-586. https://hrcak.srce.hr/46142. Citirano 21.11.2019.
Chicago 17th Edition
Rukavina, Katarina. "Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti." Filozofska istraživanja 29, br. 3 (2009): 567-586. https://hrcak.srce.hr/46142
Harvard
Rukavina, K. (2009). 'Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti', Filozofska istraživanja, 29(3), str. 567-586. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/46142 (Datum pristupa: 21.11.2019.)
Vancouver
Rukavina K. Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti. Filozofska istraživanja [Internet]. 2009 [pristupljeno 21.11.2019.];29(3):567-586. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/46142
IEEE
K. Rukavina, "Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti", Filozofska istraživanja, vol.29, br. 3, str. 567-586, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/46142. [Citirano: 21.11.2019.]

Sažetak
Problematiziranje viđenja i vidljivog predstavlja tipični i bitno određujući filozofijski problem već od samih početaka filozofije. Platon i Aristotel ustoličuju osnovne načine pristupa zbilji koja, bilo da je shvaćena kao iluzija (idealizam) ili osjetilna datost (materijalizam), uvijek ostaje ono pred-očeno. Ovdje pokušavamo razmotriti neke aspekte koji ukazuju na spoznajni karakter vizualne umjetnosti (prije svega slikarstva), a prepoznajemo ih kao svijest o realnom.
Povijesni razvoj umjetnosti s obzirom na njen spoznajni karakter prvi se put eksplicitno pojavljuje kod Hegela. Nužna posljedica takvog razvoja kod Hegela jest tzv. kraj umjetnosti odnosno to da umjetnost koja nastaje ne odgovara više njezinom najvišem određenju i značenju. Njegovo predviđanje smrti umjetnosti najprije možemo pratiti u velikom dijelu umjetnosti XX. stoljeća koja napušta mimetičko prikazivanje, sve više težeći k apstrahiranju i destrukciji vizualnog u užem smislu. Usprkos tome, pokušat ćemo i takvo postupanje odrediti kao prikazivanje nečega ili kao činjenje nečega vidljivim, a to »nešto« je, po našem mišljenju, upravo ova svijest o realnom.

Ključne riječi
viđenje; zbiljnost; vizualna umjetnost; mimesis; vizualno mišljenje; poretci gledanja; okularocentrizam; postmoderna

Hrčak ID: 46142

URI
https://hrcak.srce.hr/46142

[engleski]

Posjeta: 7.861 *