APA 6th Edition Kukoč, M. (2009). O najboljem ustroju mediteranskog polisa. Filozofska istraživanja, 29 (4), 641-656. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/48476
MLA 8th Edition Kukoč, Mislav. "O najboljem ustroju mediteranskog polisa." Filozofska istraživanja, vol. 29, no. 4, 2009, pp. 641-656. https://hrcak.srce.hr/48476. Accessed 18 Jan. 2021.
Chicago 17th Edition Kukoč, Mislav. "O najboljem ustroju mediteranskog polisa." Filozofska istraživanja 29, no. 4 (2009): 641-656. https://hrcak.srce.hr/48476
Harvard Kukoč, M. (2009). 'O najboljem ustroju mediteranskog polisa', Filozofska istraživanja, 29(4), pp. 641-656. Available at: https://hrcak.srce.hr/48476 (Accessed 18 January 2021)
Vancouver Kukoč M. O najboljem ustroju mediteranskog polisa. Filozofska istraživanja [Internet]. 2009 [cited 2021 January 18];29(4):641-656. Available from: https://hrcak.srce.hr/48476
IEEE M. Kukoč, "O najboljem ustroju mediteranskog polisa", Filozofska istraživanja, vol.29, no. 4, pp. 641-656, 2009. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/48476. [Accessed: 18 January 2021]
Abstracts Za razliku od Platona, koji stvara projekt savršenog poretka kao paradigmu mediteranske utopije s nakanom da popravi postojeće države, Aristotel svoju socijalnofilozofijsku teoriju temelji na iscrpnoj analizi opstojećih državnih uređenja. Budući da ulazi u analizu zbiljskih odnosa u konkretnim državama te svoju teoriju polisa utemeljuje na iskustvenim činjenicama, Aristotel na isti način pristupa i ideji najbolje gradodržave. On, naime, prema uvjetima i okolnostima u konkretnim i pojedinim polisima, relativizira pitanje najboljeg državnog poretka. Unatoč takvim relativističkim odgovorima, Aristotel ipak daje skicu za model optimalnog državnog poretka koji hrvatski renesansni filozof Frane Petrić uzima za paradigmu svojega »sretnoga grada«.