hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu

Ivica Martinović ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (426 KB) str. 689-707 preuzimanja: 482* citiraj
APA 6th Edition
Martinović, I. (2009). Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu. Filozofska istraživanja, 29 (4), 689-707. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48489
MLA 8th Edition
Martinović, Ivica. "Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu." Filozofska istraživanja, vol. 29, br. 4, 2009, str. 689-707. https://hrcak.srce.hr/48489. Citirano 07.04.2020.
Chicago 17th Edition
Martinović, Ivica. "Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu." Filozofska istraživanja 29, br. 4 (2009): 689-707. https://hrcak.srce.hr/48489
Harvard
Martinović, I. (2009). 'Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu', Filozofska istraživanja, 29(4), str. 689-707. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48489 (Datum pristupa: 07.04.2020.)
Vancouver
Martinović I. Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu. Filozofska istraživanja [Internet]. 2009 [pristupljeno 07.04.2020.];29(4):689-707. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48489
IEEE
I. Martinović, "Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu", Filozofska istraživanja, vol.29, br. 4, str. 689-707, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48489. [Citirano: 07.04.2020.]

Sažetak
Tijekom svoje kratke filozofske profesure na Bečkom sveučilištu (1746.–1749.) i u plemićkom zavodu Collegium Theresianum (1749.–1752.), ali i potom dok je bio profesorom teologije u Beču, isusovac Josip Zanchi, riječki plemić, četiri je puta tiskao svoj udžbenik Physica particularis, koji je sadržavao raspravu iz meteorologije. U svim je tim izdanjima (1748., 1750., 1753., 1754.) izlaganje o uzroku dúge započeo povijesnom bilješkom, u kojoj je sažeto prikazao de Dominisov, Descartesov i Newtonov doprinos objašnjenju dúge. Potraga za Zanchijevim izvorom u optičkim i prirodnofilozofskim djelima objavljenim nakon Newtonova djela Opticks (1704) otkrila je tri newtonovca koji su također spomenuli de Dominisa: Henryja Pembertona, Voltairea i Antonija Genovesija. Njima treba pridodati i četvrtoga: Pietera van Musschenbroeka, koji je de Dominisovu ulogu u povijesti istraživanja dúge opisao pod Genovesijevim utjecajem, ali tek u posmrtno objavljenom djelu Introductio ad philosophiam naturalem (1762).
Pri sastavljaju svoje povijesne bilješke o istraživanju dúge Josip Zanchi slijedio je Newtona ili nekog newtonovca. Tvrdio je više od Newtona jer je za njega de Dominis »prvi od svih otkrio pravi uzrok dúge«, pri čem je oprezno dometnuo videtur, a objektivnije je od Newtona i nekih newtonovaca opisao Descartesov doprinos. Kad je pak studentima objašnjavao dúgu, slijedio je posljednju riječ znanosti – Newtona.
Uporabom Zanchijeva udžbenika Physica particularis s de Dominisovim optičkim i meteorološkim prinosom mogli su se susresti profesori i studenti filozofije i u Hrvatskoj. Taj su udžbenik posjedovale knjižnice na dvama isusovačkim filozofskim učilištima: u Zagrebačkom kolegiju najkasnije od 1758., a u Požeškom kolegiju najkasnije od 1769. godine.

Ključne riječi
dúga; pokus sa staklenom kuglom; Marko Antun de Dominis; Isaac Newton; Henry Pemberton; Voltaire; Antonio Genovesi; Ruđer Bošković; Josip Zanchi; Pieter van Musschenbroek

Hrčak ID: 48489

URI
https://hrcak.srce.hr/48489

[engleski]

Posjeta: 825 *